Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.
Ove godine obilježava se šezdeseta obljetnica Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a.
Uspostavljena je u siječnju 1962. godine kao jedna od prvih zajedničkih politika te je odmah na počeku predstavljala partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika. ZPP je uvelike drugačija od drugih politika jer poljoprivreda ima svoje posebnosti: unatoč važnosti proizvodnje hrane, dohodak poljoprivrednika znatno je niži od nepoljoprivrednog dohotka; poljoprivreda je ovisna o vremenskim uvjetima i klimi više od drugih sektora; zbog vremenskog odmaka između potražnje potrošača i mogućnosti odgovora poljoprivrednika na njihove zahtjeve plasman poljoprivrednih proizvoda je nesiguran itd.
Međutim, iako je poljoprivredna politika zajednička, svaku državu članicu odlikuju i njezine nacionalne posebnosti, potrebe i ciljevi, a koje je nužno staviti u kontekst zajedničke legislative.
Strateški plan Republike Hrvatske u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. (SP ZPP RH) jest programski strateški dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR) i primjenu alata i instrumenata ZPP-a (izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije). Potrebe i prioriteti poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj utvrđeni su na temelju provedenih opsežnih SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i prijetnje) za devet specifičnih ciljeva ZPP i međusektorski (horizontalni) cilj (modernizirati sektor poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanje njihovog prihvaćanja), koji su propisani temeljnim uredbama nove, reformirane ZPP:
Na temelju rezultata SWOT analiza, savjetovanja s dionicima i međupartnerskih konzultacija na svim razinama, odabrane su intervencije koje će se provoditi u RH u razdoblju 2023. – 2027. u okviru SP ZPP RH, a koje su usmjerene prema rješavanju utvrđenih potreba i usklađene s međusobno povezanim gospodarskim, okolišno/klimatskim i društvenim ciljevima određenima na razini EU-a, uzimajući pri tome u obzir posebnosti hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja.
Dohodak od poljoprivrede je još uvijek ispod prosjeka nacionalnog dohotka iz ukupnog gospodarstva i nužno je osigurati potporu kojom se poljoprivreda približava prosjeku ukupnog gospodarstva. Potpora dohotku kroz izravna plaćanja osigurava stalan prihod poljoprivrednicima. Ova potpora je nužna za zadržavanje poljoprivrednika, odnosno poljoprivredne proizvodnje i stanovništva u ruralnom prostoru.
Osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje produktivnosti odnosno proizvodnje (vezane uz nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju, a koje će povećati produktivnost i rada i resursa), investicije u primarnu proizvodnju i preradu (između ostalog i s ciljem stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti) te poseban fokus na prepoznatljivosti (brendiranju) proizvoda. Za sve navedene procese poljoprivrednicima će biti osigurana savjetodavna podrška (kroz javnu, ali i privatne savjetodavne službe), osigurat će se nove mogućnosti umrežavanja s ciljem dijeljenja informacija, znanja i vještina (kroz rad Nacionalne ruralne mreže) kao i izravno sudjelovanje u projektima stvaranja inovativnih rješenja za konkretne izazove proizvodnje i upravljanja gospodarstvom. Sve navedeno objedinjavati će Sustav poljoprivrednih znanja i inovacija – AKIS (Agriculture Knowledge and Innovation System), čija je uspostava obvezna za sve države članice EU-a.
S obzirom na velike potrebe u gotovo svim segmentima poljoprivrede i ruralnog razvoja, alokacija za investicije u primarnu proizvodnju i preradu uistinu neće zadovoljiti identificirane potrebe u petogodišnjem razdoblju provedbe SP ZPP. No, upravo iz tog razloga, još uvijek dostupna sredstva iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2022., a koja su u 2021. uvećana za dodatne alokacije iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. te EURI sredstava, usmjeravaju se na mjere potpore, odnosno investicije u poljoprivrednu proizvodnju.
Ključan faktor ispunjenja ciljeva strategija, uključujući i cilja iz Programa Vlade RH u vezi s povećanjem poljoprivredne proizvodnje za 30 % do 2030. godine, motivacija je samih poljoprivrednih proizvođača za (nužne) promjene na njihovim gospodarstvima.
U Hrvatskoj je velik broj malih poljoprivrednih gospodarstava, koja samostalno teško mogu doseći primjerene i stabilne prihode, te je kroz SP ZPP osiguran nastavak potpore udruživanju kroz intervenciju za osnivanje i rad proizvođačkih organizacija. Zajedničkim nastupom poljoprivrednici jačaju svoju poziciju na tržištu, skraćuju lanac opskrbe hranom do krajnjeg potrošača, te omogućavaju zajednički rad na prepoznatljivosti (brendiranju) proizvoda, a za koje su također osigurane dodatne potpore kroz sudjelovanje u sustavima kvalitete na EU i nacionalnoj razini. Primjer je oznaka koju smo razvili, Dokazana kvaliteta – Hrvatska. Na ovu intervenciju nadovezuju se intervencije kroz sektorske programe (za vino, pčele te voće i povrće) za investicije u proizvodnju, ali i istraživanje i razvoj, kao i doprinos ciljevima Zelenog plana, odnosno doprinos klimi i okolišu, uz zadržavanje ili povećanje produktivnosti. Sinergijskim djelovanjem svih intervencija, omogućuje se razvoj proizvoda više dodane vrijednosti te njihovo adekvatno prezentiranje i promoviranje.
Europski zeleni plan razvojna je strategija koja fokus stavlja na pitanja klime, okoliša i zaštitu prirode. U skladu s reformom Zajedničke poljoprivredne politike dio sredstava SP ZPP-a nužno je alocirati za navedene prioritete, konkretno minimalno 25% alokacije izravnih plaćanja kroz eko sheme te minimalno 35 % alokacije za ruralni razvoj kroz okolišne intervencije. Doprinos klimatskim ciljevima osigurati će se kroz potpore praksama i ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama (investicije u navodnjavanje, zaštitu od mraza/tuče, nadstrešnice i lokve za napajanje stoke, podizanje suhozida, terasa, živica) te praksama s ciljem ublažavanja klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova, investicije u obnovljive izvore energije). Doprinos ciljevima za očuvanje okoliša osigurati će se kroz potpore praksama vezanim uz zaštitu tla, vode i zraka (ekološka poljoprivreda, povećanje organske tvari u tlu, smanjenje uporabe pesticida). Doprinos ciljevima za zaštitu prirode osigurati će se kroz potpore praksama i ulaganjima koje doprinose očuvanju bioraznolikosti i ruralnog krajobraza (potpore za ograničenja u gospodarenju šumama na području ekološke mreže NATURA 2000; za zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, zaštićenih leptira i ptica; za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti i dr.).
Potpora za mlade poljoprivrednike osigurana je iz oba fonda namijenjena za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.Iz izravnih plaćanja osigurana je dodatna potpora dohotku po površini, a iz intervencija ruralnog razvoja osigurane su potpore za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava. Osiguran je veći postotak sufinanciranja investicija mladih poljoprivrednika u poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju (do 80% prihvatljivih troškova), kao i 100% financiranje kupovine zemljišta kroz financijske instrumente s ciljem povećanja površina poljoprivrednih gospodarstava. Kao i svim ostalim poljoprivrednicima, mladima su na raspolaganju intervencije za poticanje suradnje, kao aktivnosti kroz AKIS, a koje se očekuje da će ih upravo mladi najviše iskoristiti. Važno je napomenuti kako se od mladih poljoprivrednika očekuje i najveći doprinos i uključivanje u planiranje lokalnih razvojnih strategija kroz intervenciju za LEADER (uključujući koncept pametnih sela), a koji u narednom programskom razdoblju predstavlja polazište razvoja ruralnih zajednica i kroz koje će se osigurati napredak u pružanju usluga u ruralnim područjima prema zahtjevima lokalnog stanovništva.
Za nastavak razvoja ruralnih područja izuzetno je važno osigurati sinergiju i komplementarnost mjera svih politika i strategija na nacionalnoj razini. S tim ciljem, Ministarstvo poljoprivrede aktivno je sudjelovalo u programiranju Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2021. – 2027. te su intervencije SP ZPP (prvenstveno u lokalnu infrastrukturu) usklađene s tim programskim dokumentima. Kroz SP ZPP nastaviti će se financirati izgradnja i rekonstrukcija vrtića, tržnica te komunalne infrastrukture, a započeti će financiranje centara kompetencija te skloništa za životinje.
Intervencija LEADER, kroz Lokalne akcijske grupe (LAGovi), nositelj je strateškog planiranja ruralnog razvoja na lokalnoj razini. Participatornim pristupom stanovnici ruralnih područja zajednički definiraju smjer i prioritete razvoja. Važnost tog pristupa prepoznata je i na EU razini te je u posljednje dvije godine intenzivno razvijan koncept pametnih sela, a koji na (naj)nižoj razini osigurava strateško planiranje. Također, primjenom participatornog pristupa na EU razini usvojena je Vizija razvoja ruralnih područja do 2040. godine, a iz koje proizlaze Akcijski plan te Ruralni pakt za umrežavanje svih dionika ruralnog, ali i regionalnog razvoja s ciljem revitalizacije ruralnih područja.
Prvim nacrtom SP ZPP RH programirano je ukupno 77 intervencija: izravnih plaćanja, sektorskih intervencija te intervencija ruralnog razvoja, za koje je osigurano 3.393.546.640 EUR-a sredstava iz europskih fondova, odnosno 3.662.186.755 EUR-a sa sredstvima državnog proračuna RH, a prema slijedećoj raspodjeli:
Republika Hrvatska je u dvije trećine država članica koje su u zadanom roku podnijele prvi nacrt SP ZPP Europskoj komisiji.
Izvor: Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju (www.ruralnirazvoj.hr)