U Zagrebu je dana 13. srpnja 2020. održana stručna radionica za LAG-ove u organizaciji Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Radionicu je uvodnim obraćanjem otvorio državni tajnik g. Zdravko Tušek, te su potom predstavnici Ministarstva poljoprivrede sudionicima prezentirali stanje provedbe Mjere 19, pripreme za provedbu M19 u prijelaznom razdoblju te planove za provedbu LEADER/CLLD-a u novom programskom razdoblju. Nadalje, predstavnici Agencije za plaćanja sudionike su upoznali s najčešćim pogreškama u provedbi LAG natječaja.

U drugom djelu radionice održano je uključivanje predstavnika Ministarstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike Slovenije putem video veze, koji su sudionicima predstavili način provedbe Mjere 19 (multifondovske LRS LAG-ova) u Republici Sloveniji, kao i njihove planove za prijelazno i novo programsko razdoblje.

Ovom zanimljvom i korisnom okupljanju, provedenom uz poštivanje svih propisanih protuepidemioloških mjera nadležnih službi, nazočile su i predstavnice LAG-a Sjeverna Istra  u svrhu stručnog usavršavanja i razmjene iskustva sa kolegama iz drugih djelova RH.

U Poreču je 24.lipnja 2020. predstavništvo Ministarstva poljoprivrede RH, predvođeno ministricom Marijom Vučković, zainteresiranoj javnosti predstavilo Nacrt Strategije za razvoj poljoprivrede i akvakulture za razdoblje od 2020.-2030.

U suradnji sa domaćim i stranim gospodarskim stručnjacima, te predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora usuglašena je strateška vizija razvoja hrvatske poljoprivrede  – proizvoditi veću količinu hranjive i visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Ostvarenje definirane vizije razvoja postići će se ostvarenjem četiri strateška cilja, a aktivnosti za njihovo postizanje definirane su u planu provedbe, pri čemu su osnovne smjernice učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz preciznije usmjeravanje poljoprivrednih potpora i poboljšanje apsorpcije EU sredstava za ruralni razvoj. Također, strategijom razvoja akvakulture za period 2020. – 2030. uzgajivačima će se omogućiti ciljane intervencije za stratešku transformaciju sektora akvakulture u narednom periodu, veću učinkovitost vrijednosnog lanca i konkurentnosti hrvatskih proizvoda akvakulture na inozemnim i domaćem tržištu, što će u konačnici rezultirati integriranim teritorijalnim razvojem ruralnih i obalnih područja.

Više informacija potražite u video-prilogu poljoprivredne emisije Boje zemlje na sljedećoj poveznici.

Državni zavod za statistiku raspisao je Javni poziv zainteresiranim kandidatima za podnošenje prijava za sudjelovanje u Popisu poljoprivrede 2020. koje će se provoditi od 14. rujna do 14. listopada 2020. godine na području cijele Republike Hrvatske.Podsjećamo, Vlada je na sjednici prošli mjesec uredbom izmijenila Zakon o popisu poljoprivrede 2020. pa će se taj popis, umjesto u jednoj fazi, provoditi u dvije faze – od 1. do 30. lipnja za poslovne subjekte, a od 14. rujna do 14. listopada obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).Popis će obuhvatiti poljoprivredna gospodarstva s više od 0,4 hektara korištene površine i najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda ili maslinika, kao i površine rasadnika, površine pod povrćem, itd. Neće se popisivati povrtnjaci za vlastite potrebe. Cjeloviti tekst javnog poziva pročitajte ovdje.

Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti za popisivače ispunjavanjem prijavnog obrasca i rješavanjem stručnog testa znanja o poljoprivredi koji su dostupni na sljedećoj poveznici. Uvjeti za prijavu kandidata popisivača su punoljetnost i najmanje završena srednja škola u trajanju od 3 godine, a kriterij za odabir je stručni test znanja o poljoprivredi. Za sudjelovanje u Popisu angažirat će se ukupno 1.697 popisivača.

Prijave su otvorene 8. lipnja 2020. te su zbog slabog interesa produljene do 24. lipnja 2020. Rezultati odabira kandidata za popisivača bit će objavljeni do sredine kolovoza na internetskim stranicama. Za izabrane kandidate organizirat će se obavezna poduka koja će se provoditi po svim županijama u kolovozu i rujnu 2020. godine.

 

Next generation EU novi je instrument za ciljani oporavak Europe uzdrmane krizom usljed pandemije virusa Covid-19 kojeg je Europska komisija predstavila 27. svibnja 2020. U svrhu pružanja ciljanih mjera za oporavak društva i ekonomije, te zaštite života i izvora prihoda, Europska komisija namjerava dugoročno povećati proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na ukupno 1,85 milijarde eura kako bi se stvorili uvjeti za održiv socioekonomski oporavak, obnovu djelovanja te revitalizaciju jedinstvenog tržišta kako bi se pružila potpora hitnim ulaganjima i nadopunila nastojanja država članica za oporavak na nacionalnoj razini.

ULAGANJA U SLJEDEĆU GENERACIJU

Sredstva za instrument Next Generation EU prikupit će se privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, čime će se Komisiji omogućiti da svoj snažan kreditni rejting iskoristi za zaduživanje na financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi eura. Ta dodatna sredstva usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a i otplaćivati tijekom duljeg vremenskog razdoblja u okviru budućih proračuna EU-a, u razdoblju od najranije 2028. do najkasnije 2058. Kako bi se to postiglo na pravedan način i zajedničkim naporima, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava. Osim toga, kako bi sredstva bila dostupna u najkraćem mogućem roku kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već u 2020. stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura.

Novac prikupljen za instrument EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa:

1. Potpora državama članicama u području ulaganja i reformi:

• Novim instrumentom za oporavak i otpornost u iznosu od 560 milijardi eura osigurat će se financijska potpora ulaganjima i reformama, među ostalim u području zelene i digitalne tranzicije, te otpornosti nacionalnih gospodarstava, i povezati ih s europskim prioritetima. Taj će instrument biti uključen u europski semestar. Temeljit će se na instrumentu za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 310 milijardi eura i kreditiranju do ukupno 250 milijardi eura. Potpora će biti dostupna svim državama članicama, ali će biti usmjerena na one koji su najviše pogođeni i gdje su potrebe za otpornošću najveće.
• dodatnih 55 milijardi eura za postojeće programe kohezijske politike do 2022 u okviru nove inicijative REACT-EU dodijelit će se ovisno o težini socioekonomskih posljedica krize, npr. ovisno o razini nezaposlenosti mladih i relativnom blagostanju država članica.
• prijedlog za jačanje Fonda za pravednu tranziciju u iznosu od 40 milijardi eura za pomoć državama članicama da ubrzaju prelazak na klimatsku neutralnost.
• povećanje od 15 milijardi eura namijenjeno Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj za potporu ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s Europskim zelenim planom i za ostvarenje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom za biološku raznolikost i strategijom „od polja do stola”.

2. Pokretanje gospodarstva EU-a poticanjem privatnih ulaganja:

• U okviru novog Instrumenta za potporu solventnosti mobilizirat će se privatna sredstva za hitnu potporu održivim europskim poduzećima u sektorima, regijama i zemljama koji su najviše pogođeni. Može početi djelovati od 2020., raspolagat će proračunom od 31 milijardi eura i osloboditi 300 milijardi eura za potporu solventnosti poduzećima iz svih gospodarskih sektora i pripremu tih poduzeća za čišću, digitalnu i otpornu budućnost.
• povećati program InvestEU, vodeći europski program ulaganja, do 15,3 milijardi eura radi mobiliziranja privatnih ulaganja u projekte diljem Unije.
• novi instrument za strateška ulaganja u okviru programa InvestEU za poticanje ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura za jačanje otpornosti strateških sektora, posebno onih koji su povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom, i ključnih lanaca vrijednosti na unutarnjem tržištu zahvaljujući doprinosu od 15 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU.

3. Pouke iz krize:

• novi zdravstveni program pod nazivom EU4Health za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom od 9,4 milijardi eura.
• povećanje od 2 milijarde eura za rescEU (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu), koji će se proširiti i ojačati radi pripreme Unije za buduće krize i odgovor na njih.
• Iznos od 94,4 milijarde eura zaprogram Obzor Europe, koji će se pojačati radi financiranja ključnih istraživanja u području zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije.
• Potpora globalnim partnerima Europe dodatnim sredstvima u iznosu od 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, među ostalim i za humanitarnu pomoć.
• pojačat će se ostali programi EU-a kako bi se budući financijski okvir u potpunosti uskladio s potrebama oporavka i strateškim prioritetima. Ojačat će se ostali instrumenti kako bi proračun EU-a postao fleksibilniji i prilagodljiviji.

Brzo postizanje političkog dogovora o instrumentu „EU sljedeće generacije” i ukupnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na razini Europskog vijeća do srpnja nužno je za novi poticaj oporavku, a Unija bi dobila moćan instrument za oporavak gospodarstva i pripremu za budućnost.

TEMELJI POLITIKE OPORAVKA

Ponovno pokretanje gospodarstva ne znači povratak na status quo prije krize, nego napredak. Kratkoročnu štetu nastalu zbog krize moramo popraviti tako da ujedno ulažemo u svoju dugoročnu budućnost. Sav novac prikupljen u okviru instrumenta Next Generation EU usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a:

Europski zeleni plan kao strategija oporavka EU-a:

• masovna obnova naših zgrada i infrastrukture i kružnije gospodarstvo, koje donosi lokalna radna mjesta;
• pokretanje projekata obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra, solarne energije i pokretanja čistog gospodarstva na temelju vodika u Europi;
• čišći prijevoz i logistika, te postavljanje milijun priključnih mjesta za punjenje električnih vozila, poticanje željezničkog prijevoza i čiste mobilnosti u našim gradovima i regijama;
• jačanje fonda za pravednu tranziciju radi potpore prekvalifikaciji i pomoći poduzećima da stvore nove poslovne mogućnosti.

Jačanje jedinstvenog tržišta i njegova prilagodba digitalnom dobu:

• ulaganje u veću i bolju povezivost, posebno u brzo uvođenje 5G mreža;
• snažnija industrijska i tehnološka prisutnost u strateškim sektorima, uključujući umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, superračunalstvo i računalstvo u oblaku;
• izgradnja realnog podatkovnog gospodarstva kao pokretača inovacija i stvaranja radnih mjesta;
• povećana kiberotpornost.

Pravedan i uključiv oporavak za sve:

• u okviru privremenog europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti osigurat će se 100 milijardi eura za potporu radnicima i poduzećima;
• Programom vještina za Europu i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje omogućit će se stjecanje digitalnih vještina svim građanima EU-a;
• pravedne minimalne plaće i obvezujuće mjere za transparentnost plaća pomoći će ranjivim radnicima, posebno ženama;
• Europska komisija pojačava borbu protiv utaje poreza, što će pomoći državama članicama u ostvarivanju prihoda.

IZGRADNJA OTPORNIJE EUROPSKE UNIJE

Europa mora povećati svoju stratešku autonomiju u nizu konkretnih područja, kao što su strateški lanci vrijednosti i pojačana provjera izravnih stranih ulaganja. Kako bi se povećala pripravnost na krize i upravljanje njima, Komisija će ojačati Europsku agenciju za lijekove i dati veću ulogu Europskom centru za kontrolu bolesti pri koordiniranju zdravstvenog odgovora u kriznim situacijama.

Oporavak se nedvojbeno mora zasnivati na temeljnim pravima i potpunom poštovanju vladavine prava. Sve hitne mjere moraju biti vremenski ograničene i strogo razmjerne. Komisijina ocjena bit će uključena u prvo izvješće u okviru mehanizma vladavine prava.

Možemo i moramo izvući pouke iz ove krize, ali jedino uključivanjem svih naših građana, zajednica i gradova. Konferencija o budućnosti Europe imat će važnu ulogu u daljnjem jačanju demokratskih temelja Europe u svijetu nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

ODGOVORNO GLOBALNO VODSTVO

EU želi predvoditi međunarodne napore za istinski globalni oporavak, posebno zajedničkom koordinacijom s Ujedinjenim narodima, skupinama G20 i G7, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom te Međunarodnom organizacijom rada. EU će i dalje vrlo blisko surađivati sa svojim najbližim susjedstvom na istoku i jugu te sa svojim partnerima u Africi.

 

Tekst je adaptacija izvornika na mrežnim stranicama EK.

 

U svrhu informiranja naših korisnika mjera iz Programa ruralnog razvoja, donosimo pregled otvorenih poziva  i obavijesti Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljenih sredinom svibnja.

Korisnike  prvog i drugog natječaja za tipove operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura i 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture koji su javnopravna tijela zainteresirat će obavijest da uz Zahtjev za isplatu predujma nisu u obvezi dostavljati bankarsku garanciju.Više o tome pročitajte ovdje.

Nadalje, korisnici koji su potpisali Ugovor o financiranju s APPRRR-om temeljem LAG-natječaja za TO 7.4. da je omogućeno podnošenje Zahtjeva za isplatu/isplatu predujma po LAG-natječaju za TO 7.4. putem AGRONET-a. Zahtjev za isplatu mogu podnijeti samo oni kojima je Odluka o dodjeli sredstava pravomoćna (nakon podnošenja drugog dijela Zahtjeva za potporu). Tekst natječaja za 7.4. iz LRS LAG-a (u kojem je propisana isplata sredstava)  dostupan je ovdje  a cijeli paket predmetnog natječaja možete pronaći ovdje.

Među ostalim značajnim informacijama ističemo objavu Pravilnika  o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja RH za 2020. godinu. Pravilnik je dostupan na slijedećoj  poveznici. Pravilnikom se produljuje rok za zaprimanje Jedinstvenog zahtjeva sa 15. svibnja na 15. lipnja te se ujedno pomiču i krajnji rokovi za:

1. podnošenje izmjena i dopuna zahtjeva sa 1. lipnja na 30. lipnja (bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje)
2. podnošenje zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve sa 9. lipnja na 10. srpnja (u tom slučaju smanjuje se visina plaćanja po danu kašnjenja u skladu s člankom 13. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014).
3. prijavu prijenosa prava na plaćanja sa 15. svibnja na 15. lipnja

Iznimno u 2020. godini podnošenje Jedinstvenog zahtjeva putem AGRONET aplikacije za vrijeme trajanja izvanrednog stanja izazvanog širenjem virusa COVID-19 moguće je bez primjene elektroničkog potpisa.