Novosti

PREDSTAVLJEN STRATEŠKI PLAN ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2027.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, i Goran Lipavić, ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, su u ponedjeljak, 27. prosinca 2021. godine, predstavili Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.

Tom je prilikom Tugomir Majdak istaknuo: „Naša vizija definirana i u Strategiji poljoprivrede te u Strateškom planu jest proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po potrošačima prihvatljivim cijenama, koja će biti konkurentna na tržištu, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Naši temeljni ciljevi su jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, a s obzirom na njezinu strukturu poseban fokus stavljamo na proizvođačke organizacije te kratke lance opskrbe hranom. Položaj hrvatskih poljoprivrednika jačat ćemo upravo poticanjem kratkih lanaca opskrbe te promocijom proizvoda, poticanjem udruživanja u PO (potpora za rad PO), investicijama kroz sektorske programe, intervencije koje doprinose klimi i okolišu, sudjelovanjem u sustavima kvalitete te financiranjem infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“

Hrvatski će poljoprivrednici u sklopu Strateškog plana imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura od kojih je 1,87 milijardi eura namijenjeno izravnim plaćanjima, 1,76 milijardi eura ide za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna za pčelarstvo. Uz to, za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Time je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.

Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom su države članice odredile da najmanje 35% proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama intervencija vezanih za okoliš i klimu, što uključuje i dobrobit životinja i dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju što se u ovome kontekstu poznato kao zelena arhitektura. Intervencije za klimu i okoliš uključuju smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama te očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja u okviru mjere sada poznate kao Mjera 10, kao i prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje ekološkog uzgoja.

Isto tako, minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme, koje se odnose na pašarenje na pašnjacima, očuvanje travnjake visoke prirodne vrijednosti, raznolikost usjeva i nasada, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu te intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Ujedno su osmišljene i intervencije kojima će nastoji zadržati mlade u ruralnom prostoru pomoću dodatnih plaćanja po površini za prvih 50 ha, potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava kroz preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih poljoprivrednika, većeg postotka sufinanciranje investicija u proizvodnju, kao i stopostotnog financiranja kupovine zemljišta kroz financijske instrumente, a poticat će se i promovirati digitalizacija proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjena inovativnih rješenja (AKIS), kao i sudjelovanje u kreiranju lokalnih razvojnih strategija (LEADER).

Izvor: EU projekti

EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA JE NOVA PRAVILA EU-A ZA DRŽAVNE POTPORE U PODRUČJU ZAŠTITE KLIME

Europska komisija objavila je nove smjernice o državnim potporama koje će formalno biti usvojene u siječnju 2022. godine. Navedenim smjernicama će se državama članicama olakšati investicije u obnovljive izvore energije i projekte koji doprinose ispunjavanju klimatskih ciljeva.

S ciljem da se tim novim pravilima o državnim potporama za ekološke projekte pridonese dekarbonizaciji gospodarstva, potpore se otvorene za sve tehnologije i mjere koje mogu doprinijeti ispunjavanju ciljeva iz Europskog zelenog plana što uključuje obnovljive izvore energije, mjere za energetsku efikasnost, pomoć za čistu mobilnost, infrastrukturu, cirkularno gospodarstvo, smanjenje onečišćenja, zaštitu i očuvanje bioraznolikosti te mjere koje bi trebale osigurati sigurnost opskrbe energijom.

Navedene smjernice određuju pod kojim se uvjetima državne potpore koje dodjeljuju države članice u području klime, zaštite okoliša i energije mogu smatrati kompatibilnom s jedinstvenim tržištem. Naime, Europska komisija je zadužena za nadgledanje državnih potpora kako bi se osiguralo da one ne narušavaju tržišno natjecanje.

Europska unija ima u planu smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine, a do 2050. godine cilj je da postane klimatski neutralna, stoga će biti potrebne goleme investicije da bi se ti ciljevi i postigli.

Izvor: EU projekti

APPRRR natječaj! Objavljen natječaj za tip operacije 8.6.2 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 30. prosinca 2021. Natječaj za provedbu Podmjere 8.6 »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda« – provedba tipa operacije 8.6.2 »Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva«.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 147.000.000,00 HRK, a svrha natječaja je povećanje učinkovitosti, okolišne prihvatljivosti, ergonomije i radnih procesa u predindustrijskoj preradi drva kroz modernizaciju postojećih i uvođenje učinkovitih i okolišno pogodnih tehnologija, strojeva, alata i opreme.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 15. veljače 2022. godine od 12:00 sati do 5. svibnja 2022. godine do 12:00 sati.

Cijeli natječaj možete preuzeti ovdje.

Na e-Savjetovanju su objavljena dva nacrta natječaja za provedbu TOP-a 4.1.1. – za ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice te za ulaganja u sektor mliječnog govedarstva

Dana 30. prosinca 2021. godine za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću objavljeni su nacrti natječaja za provedbu dva tipa operacija:

Nacrt Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« – provedba tipa operacije 4.1.1 »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« – ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice

Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru ratarstva i stočarstva.

Prihvatljivi korisnici su:

a) fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

b) proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija u sektoru žitarica ili stočarstva (govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, ovčetine i kozletine, svinjetine, mesa peradi).

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 150.000.000,00 HRK od čega:

– 90.000.000,00 HRK za male i srednje korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine od 15.000 do 250.000 EUR SO i zadruge ili proizvođačke organizacije)

– 60.000.000,00 HRK za velike korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR SO)

Nacrt Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u sektor mliječnog govedarstva

Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru mliječnog govedarstva.

Prihvatljivi korisnici su:

a) fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

b) proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju iznosi 150.000.000,00 HRK.

Pozivamo vas na sudjelovanje u e-Savjetovanju putem poveznica:

e-Savjetovanje za TOP 4.1.1 »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« – ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice

e-Savjetovanje za TOP 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u sektor mliječnog govedarstva

Kako smanjiti bacanje hrane tijekom blagdana?

 

Svakodnevno se bacaju velike količine hrane koja je sigurna i zdravstveno ispravna, a te količine još su i veće u blagdansko vrijeme, kada se dodatno pripremaju i konzumiraju velike količine hrane i pića.
Sprječavanjem i smanjenjem otpada od hrane, uključujući i preusmjeravanja viškova hrane,  ostvarujemo neposredne pozitivne učinke na zdravlje, okoliš i financije koji su vidljivi kroz očuvanje energije i prirodnih resursa potrebnih za proizvodnju hrane, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova na odlagalištima otpada, uštedu novca kroz promišljeno planiranje, kupovanje i čuvanje hrane, ali i podršku zajednici doniranjem viškova hrane koja je zdravstveno ispravna.

Tijekom ovih blagdana smanjimo otpad od hrane u svom kućanstvu primjenjujući sljedeće savjete:

  1. Planiranje kupovine namirnica, kupujte racionalno i bez stvaranja zaliha koje nisu potrebne

Unaprijed osmislite jelovnike, a prije nego li krenete u kupovinu provjerite koje namirnice već imate kod kuće te pripremite popis namirnica koje su vam potrebne. Ne kupujte namirnice i količine koje vam nisu neophodne i koje ne planirate uskoro konzumirati.

  1. Organizirajte hladnjak i smočnicu prije blagdana

Pravilno skladištena hrana prema uputama proizvođača sigurna je za korištenje i dulje ostaje svježa. Tijekom čuvanja i pripreme odvojite sirovu od gotove hrane te uvijek prvo konzumirajte hranu s kraćim rokom trajanja.

  1. Ostatke od obroka pohranite u hladnjak ili zamrznite

Pokušajte ne pripremati prevelike količine hrane, a na tanjure uzimajte manje količine hrane. Na taj način se smanjuju ostaci hrane na tanjurima, a podrazumijeva se da si svatko može nadopuniti tanjur. Potaknite prijatelje i obitelj da nakon zajedničkih objeda ostatke hrane ponesu kući. Spremite ostatke hrane u hladnjak ili zamrzivač, pri čemu vodite računa o sigurnosti hrane te u hladnjak spremajte samo ohlađenu hranu, a jednom odmrznutu hranu konzumirajte unutar 24 sata od odmrzavanja.

  1. Budite inovativni i praktični – novi recepti

Potražite “recepte za viškove hrane od blagdana” za nove ideje. Od ostataka obroka mogu se pripremiti zanimljiva jela, a korištenjem ostataka prethodnih obroka, osim što sprječavate bacanje hrane, skraćujete i vrijeme potrebno za pripremu idućih obroka.

  1. Razlikujte označavanje roka trajanja hrane („najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ datum)

Informirajte se o oznakama roka trajanja na hrani i razlikujte ih budući da se nerazumijevanje razlika u označavanju rokova trajanja smatra jednim od razloga nepotrebnog bacanja hrane koja je sigurna za konzumaciju.
„Najbolje upotrijebiti do“ datum je tzv. „datum kvalitete“ koji pokazuje datum do kojeg  hrana zadržava svoja kvalitativna svojstva, ako je ispravno skladištena. Mnogi prehrambeni proizvodi kojima je rok trajanja označen „najbolje upotrijebiti do” datumom su i nakon isteka toga roka još neko vrijeme sigurni za konzumaciju, ali postoji mogućnost nešto umanjene kvalitete (npr. promjena arome, tvrdoće, teksture).
„Upotrijebiti do“ datum je tzv. „datum sigurnosti“ i nalazi se na hrani koja je s mikrobiološkog aspekta brzo kvarljiva. Nakon isteka „upotrijebiti do” datuma hrana postaje nesigurna i može predstavljati neposrednu opasnost za zdravlje ljudi te nije za konzumaciju.

  1. Donirajte hranu

Tijekom cijele godine budimo socijalno osjetljivi i podijelimo namirnice i viškove hrane s potrebitima.

Ministarstvo poljoprivrede je u povodu Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane, koji se obilježava 29. rujna svake godine, organiziralo tematski tjedan posvećen sprječavanju otpada od hrane u okviru kojeg je održana je izložba učeničkih radova pod nazivom „Hrana nije otpad i ja mogu utjecati“, objavljena knjižica recepata „Skuhat ću, neću baciti“, učenicima prvih razreda podijeljene tematske slikovnice, održana edukativna radionica „Hrana je dragocjena, nije za smeće“ te zaključno održan stručni skup pod nazivom „Hrana nije otpad, zajedno do cilja“.

Cijeli projekt dio je edukativne kampanje koja se financira sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH, u okviru kojeg je predviđeno unapređenje sustava doniranja hrane u RH u iznosu od 32 milijuna kuna.

 

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Sve najbolje – Auguri!!

Svim našim članovima, korisnicima, partnerima, suradnicima…kao i svim prijateljima LAG-a  “Sjeverna Istra” od srca želimo sve najbolje povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana! Neka Vam nova 2022. donese puno zdravlja  i osobnog zadovoljstva.

 

Vaša LAG-ekipa

ANKETA O MOGUĆNOSTIMA POVOLJNOG FINANCIRANJA PUTEM FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Financijski instrumenti (FI) su novi oblik financiranja prvi puta uspostavljen 2018. godine u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., kojim se financiraju financijski održivi projekti putem zajmova/kredita i jamstava, a izdaju ih HAMAG BICRO i HBOR. Provedba financijskih instrumenata od početka provedbe do kraja listopada 2021. polučila je značajne rezultate u financiranju potencijalnih korisnika, ugovoreno je preko 1.250 zajmova, jamstava i kredita vrijednosti preko 440 mil. kuna.

Ovaj model financiranja ističe se po uvjetima povoljnijim od tržišnih te ga karakteriziraju niže kamatne stope, niže naknade, duži rokovi otplate, veća mogućnost korištenja počeka, smanjeni zahtjevi za instrumente osiguranja. Krajnjim primateljima su na raspolaganju zajmovi/krediti i jamstva s niskim kamatama, koje se kreću od 0,1% do 1,99 %. Za razliku od financiranja bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju putem natječaja određenog trajanja, prijavu za dodjelu potpore kroz financijski instrument moguće je podnijeti u svakom trenutku, te je obrada zahtjeva, kao i isplata potpore, brža. Ugovorena sredstva financijskih instrumenata isplaćuju se korisnicima u 100%-tnom iznosu prije početka provedbe investicije.

Ministarstvo poljoprivrede planira i u predstojećem programskom razdoblju zadržati dosadašnje pogodnosti provedbe FI uz uvođenje novih, u skladu s dostupnim mogućnostima EU regulative (npr. kupnja zemljišta za mlade bez ograničenja % u visini investicije) te povratnim informacijama prikupljenim od strane zainteresiranih korisnika.

Stoga pozivamo sve zainteresirane da do 10. prosinca 2021. godine ispune anketni upitnik o dosadašnjoj provedbi i budućim mogućnostima financijskih instrumenata u okviru Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

 

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

USVOJENA NOVA ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE!

Europski parlament je u utorak, 23. studenog 2021. godine, usvojio reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

U novom ZPP-u naglasak je na snažnijim potporama za one koji uvode ekološki prihvatljivije poljoprivredne prakse, smanjenju birokracije te većoj slobodi država članica u kreiranju svojih strategija. Isto tako, uvodi se 10% izravnih nacionalnih potpora za mala i srednja gospodarstva te mjere pomoći poljoprivrednicima u krizi.

Reforma stupa na snagu 2023. godine te će morati biti uključena u sve nacionalne strateške planove, poljoprivredne prakse i u određivanju načina dodjeljivanja sredstava iz fonda za ruralni razvoj i izravna plaćanja.

ZPP je jedna od temeljnih zajedničkih politika EU te u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. raspolaže s jednom trećinom proračuna EU, odnosno s 390 milijardi eura kojim će se podržavati oko 6 milijuna europskih poljoprivrednika te jamčiti prehrambenu samoodrživost Unije.

Sve informacije o samom dokumentu možete naći ovdje.

Izvor: EU Projekti

EUROPSKA KOMISIJA JE ODOBRILA NOVU KARTU HRVATSKE ZA DODJELU REGIONALNIH POTPORA U RAZDOBLJU 2022. – 2027.

Europska komisija, u travnju 2021. godine, donijela je revidirane smjernice EU-a za regionalne državne potpore („Smjernice za regionalne potpore“) kojima se utvrđuju pravila u skladu s kojima države potpore poduzetnicima u svrhu doprinosa gospodarskom razvoju područja EU-a koja su u nepovoljnom položaju, uz ravnopravne uvjete za sve države članice. Države članice su imale do stupanja Smjernica na snagu, 1. siječnja 2022. godine, da u skladu s njima revidiraju svoje regionalne karte.

Smjernice za regionalne potpore prvi su stup pravila o državnim potporama koji se revidira nakon objave Europskog zelenog plana i Europske industrijske i digitalne strategije. Pomoću njih državama članicama otvaraju se brojne mogućnosti za pružanje potpore regijama s tranzicijskim ili strukturalnim izazovima poput depopulacije, kako bi i one mogle doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji.

 

Regionalnom kartom Hrvatske određene su hrvatske regije koje imaju pravo na regionalnu investicijsku potporu te je za svaku regiju određen maksimalni intenzitet potpore. Republika Hrvatska podijeljena je na Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku i Sjevernu Hrvatsku koje su prepoznate kao jedne od najugroženijih regija EU-a jer je njihov BDP po stanovniku niži od 75% prosjeka EU-a čime su svrstane u takozvana područja „a“ prema članku 107. stavka 3. točkom (a) UFEU-a. U tim regijama maksimalan intenzitet potpora za velika poduzeća iznosi između 40% i 50%, ovisno o BDP-u po stanovniku. Uz to, Ličko-senjska županija koja pripada regiji Jadranske Hrvatske, zbog izrazito rijetke naseljenosti može koristiti programe operativnih potpora kako mi se smanjilo opadanje broja stanovnika.

Grad Zagreb izdvojen je kao četvrta regija jer zbog svog pozitivnog gospodarskog razvoja više ne zadovoljava uvjete za svrstavanje u područje „a“, već se sada svrstano u područje „c“ čime maksimalni intenzitet potpora za velika poduzeća iznosi 35%.

OBAVIJEST KORISNICIMA

Ovim putem obavještavamo korisnike kao i ostale stranke kako će od 16. studenoga 2021. za ulazak u prostorije LAG-a “Sjeverna Istra” biti potrebno predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenu odnosno testiranju, sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova od 12. studenoga 2021.

Napominjemo kako djelatnici LAG-a primaju stranke isključivo uz pridržavanje svih preporučenih epidemioloških mjera te se preporuča komunikacija elektroničkom poštom ili telefonskim putem.

Hvala na razumijevanju!