Novosti

Održane radionice za korisnike Podmjere 7.4.

Djelatnice LAG-a Sjeverna Istra održale su tijekom srpnja tri radionice  za nositelje projekata u sklopu Podmjere 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.

Cilj radionica bio je nositeljima projekata pobliže izložiti postupak dodjele javne potpore uz poseban osvrt  na nabavu robe i usluga u postupku Jednostavne nabave. Voditeljica LAG-a Sjeverna Istra tom je prilikom u sadržajnoj prezentaciji prisutnima približila korake u provedbi jednostavne nabave te pružila upute za pravilno korištenje AGRONET-sučelja u svrhu dostavljanja potrebne projektne dokumentacije. Na taj su način prisutni korisnici imali prilike osvježiti svoje znanje administrativnih i tehničkih procedura u postupku upravljanja projektom, kao i razmijeniti svoja dosadašnja iskustva sa drugim nositeljima projekata.

Ključni aspekti podnošenja Zahtjeva za potporu te provedbe Jednostavne nabave u okviru Podmjere 7.4. prikazani su u slijedećoj prezentaciji.

Održana jednodnevna radionica za LAG-ove

U Zagrebu je dana 13. srpnja 2020. održana stručna radionica za LAG-ove u organizaciji Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Radionicu je uvodnim obraćanjem otvorio državni tajnik g. Zdravko Tušek, te su potom predstavnici Ministarstva poljoprivrede sudionicima prezentirali stanje provedbe Mjere 19, pripreme za provedbu M19 u prijelaznom razdoblju te planove za provedbu LEADER/CLLD-a u novom programskom razdoblju. Nadalje, predstavnici Agencije za plaćanja sudionike su upoznali s najčešćim pogreškama u provedbi LAG natječaja.

U drugom djelu radionice održano je uključivanje predstavnika Ministarstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike Slovenije putem video veze, koji su sudionicima predstavili način provedbe Mjere 19 (multifondovske LRS LAG-ova) u Republici Sloveniji, kao i njihove planove za prijelazno i novo programsko razdoblje.

Ovom zanimljvom i korisnom okupljanju, provedenom uz poštivanje svih propisanih protuepidemioloških mjera nadležnih službi, nazočile su i predstavnice LAG-a Sjeverna Istra  u svrhu stručnog usavršavanja i razmjene iskustva sa kolegama iz drugih djelova RH.

HAVE YOUR SAY: novi portal Europske komisije za savjetovanje s građanima

Europska komisija pokreće novi, redizajnirani portal za savjetovanje s građanima HAVE YOUR SAY (u prijevodu: recite svoje mišljenje). Portal je pokrenut s ciljem čim veće participacije građana  u pitanjima od javnog značaja, te se na njemu nakon početne registracije, građani mogu uključiti u javne rasprave o aktualnim inicijativama i politikama Europske komisije.

“Razvijanjem portala, koji je sada intuitivniji za korištenje, poboljšavamo i svoju komunikaciju s građanima. Pozivam dionike i građane, uključujući i one koji nisu detaljno upoznati s postupkom donošenja EU politika, da daju svoj doprinos našim inicijativama dok su one još u procesu izrade i nakon što ih Komisija donese. To je još jedan ključan način na koji osiguravamo da naše zakonodavstvo zadovolji najviše standarde kvalitete“, izjavio je potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja, Maroš Šefčovič.

S početne stranice korisnici mogu izravno pristupiti najnovijim javnim savjetovanjima od velikog interesa za zajednicu, primjerice savjetovanje o digitalnim uslugama, o održivoj i pametnoj mobilnosti te o novoj strategiji za potrošače. Povratne informacije o planu djelovanja mogu se slati tijekom 4 tjedana. Klikom na objavljenje inicijative otvaraju se brojne strategije, od kojih su neke vrlo važne za poljoprivredu kao što je EU strategija za metan, Gnojiva odobrena za prodaju u EU-u, Strategija za održivu i pametnu mobilnost, Održivo ribarstvo, Upotreba mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi, Održiva upotreba pesticida, Prilagodba klimatskim promjena i brojne druge vezane uz poljoprivrednu politiku EU.

U svrhu istinskog uključivanja čim većeg broja lokalnih dionika, upitnici za najvažnije inicijative dostupni su na svim službenim jezicima EU-a.

Portalu možete pristupiti na sljedećoj poveznici.

Stvari su jasne: have your say!

Predstavljen Nacrt Strategije hrvatske poljoprivrede i akvakulture za razdoblje od 2020.-2030.

U Poreču je 24.lipnja 2020. predstavništvo Ministarstva poljoprivrede RH, predvođeno ministricom Marijom Vučković, zainteresiranoj javnosti predstavilo Nacrt Strategije za razvoj poljoprivrede i akvakulture za razdoblje od 2020.-2030.

U suradnji sa domaćim i stranim gospodarskim stručnjacima, te predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora usuglašena je strateška vizija razvoja hrvatske poljoprivrede  – proizvoditi veću količinu hranjive i visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Ostvarenje definirane vizije razvoja postići će se ostvarenjem četiri strateška cilja, a aktivnosti za njihovo postizanje definirane su u planu provedbe, pri čemu su osnovne smjernice učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz preciznije usmjeravanje poljoprivrednih potpora i poboljšanje apsorpcije EU sredstava za ruralni razvoj. Također, strategijom razvoja akvakulture za period 2020. – 2030. uzgajivačima će se omogućiti ciljane intervencije za stratešku transformaciju sektora akvakulture u narednom periodu, veću učinkovitost vrijednosnog lanca i konkurentnosti hrvatskih proizvoda akvakulture na inozemnim i domaćem tržištu, što će u konačnici rezultirati integriranim teritorijalnim razvojem ruralnih i obalnih područja.

Više informacija potražite u video-prilogu poljoprivredne emisije Boje zemlje na sljedećoj poveznici.

LEADER pristup i održivost ruralnih krajeva

Provoditelji strateških politika na razini EU kao i na nacionalnoj razini teško da mogu imati isti uvid u izazove života u ruralnim predjelima poput onog kojeg imaju stanovnici takvih područja. Uključivanje stanovnika ruralnih područja u ankete, istraživanja, javna savjetovanja i slične načine prikupljanja mišljenja “s terena” ključno je u svrhu dobivanja konkretnih informacija o svim aspektima života u ruralnim krajevima kako bi oni koji kroje razvojne politike dobili relevantne povratne informacije. Na tragu toga, pozivamo sve Vas koji ste svojim prebivalištem ili radnim mjestom vezani uz ruralne krajeve da se uključite u online istraživanje španjolske mreže za Ruralni razvoj REDR koja ima za cilj objediniti brojne aspekte – probleme, kao i potencijale – ruralnih krajeva u svrhu analize potrebe za poboljšanjem u sklopu LEADER pristupa, koji je jedna od glavnih odrednica europske strategije ruralnog razvoja.

Anketa je dostupna na sljedećoj poveznici.

 

Javni poziv za sudjelovanje u Popisu poljoprivrede 2020.

Državni zavod za statistiku raspisao je Javni poziv zainteresiranim kandidatima za podnošenje prijava za sudjelovanje u Popisu poljoprivrede 2020. koje će se provoditi od 14. rujna do 14. listopada 2020. godine na području cijele Republike Hrvatske.Podsjećamo, Vlada je na sjednici prošli mjesec uredbom izmijenila Zakon o popisu poljoprivrede 2020. pa će se taj popis, umjesto u jednoj fazi, provoditi u dvije faze – od 1. do 30. lipnja za poslovne subjekte, a od 14. rujna do 14. listopada obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).Popis će obuhvatiti poljoprivredna gospodarstva s više od 0,4 hektara korištene površine i najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda ili maslinika, kao i površine rasadnika, površine pod povrćem, itd. Neće se popisivati povrtnjaci za vlastite potrebe. Cjeloviti tekst javnog poziva pročitajte ovdje.

Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti za popisivače ispunjavanjem prijavnog obrasca i rješavanjem stručnog testa znanja o poljoprivredi koji su dostupni na sljedećoj poveznici. Uvjeti za prijavu kandidata popisivača su punoljetnost i najmanje završena srednja škola u trajanju od 3 godine, a kriterij za odabir je stručni test znanja o poljoprivredi. Za sudjelovanje u Popisu angažirat će se ukupno 1.697 popisivača.

Prijave su otvorene 8. lipnja 2020. te su zbog slabog interesa produljene do 24. lipnja 2020. Rezultati odabira kandidata za popisivača bit će objavljeni do sredine kolovoza na internetskim stranicama. Za izabrane kandidate organizirat će se obavezna poduka koja će se provoditi po svim županijama u kolovozu i rujnu 2020. godine.

 

LAG-ovima dodatnih 33,2 milijuna kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija!

Na temelju članka 4. stavka 6. Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (»Narodne novine«, br. 96/17 i 53/18), nakon provedenih javnih konzultacija s odabranim LAG-ovima, donesena je Odluka o primjeni sustava nagrađivanja za naknadnu dodjelu sredstava odabranim LAG-ovima u Podmjeri 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije« u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.) (u daljnjem tekstu: Odluka). Raspoloživa sredstva za naknadnu dodjelu iznose 33,2 milijuna kuna.

LAG-ovi koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti i koji imaju potrebu za naknadnom dodjelom sredstava obvezni su podnijeti Zahtjev za promjenu u roku od 30 dana od dana objave ove Odluke na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u skladu s člankom 19. Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija«, unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (»Narodne novine«, br. 96/17 i 53/18).

Odluku, kao i Kriterije odabira za naknadnu dodjelu sredstava iz mjere 19 (Prilog 1) te Preliminarnu rang listu odabranih LAG-ova (Prilog 2) za naknadnu dodjelu sredstava iz mjere 19 možete preuzeti ovdje.

NEXT GENERATION EU – NOVA MJERA ZA OPORAVAK EUROPSKE UNIJE

Next generation EU novi je instrument za ciljani oporavak Europe uzdrmane krizom usljed pandemije virusa Covid-19 kojeg je Europska komisija predstavila 27. svibnja 2020. U svrhu pružanja ciljanih mjera za oporavak društva i ekonomije, te zaštite života i izvora prihoda, Europska komisija namjerava dugoročno povećati proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na ukupno 1,85 milijarde eura kako bi se stvorili uvjeti za održiv socioekonomski oporavak, obnovu djelovanja te revitalizaciju jedinstvenog tržišta kako bi se pružila potpora hitnim ulaganjima i nadopunila nastojanja država članica za oporavak na nacionalnoj razini.

ULAGANJA U SLJEDEĆU GENERACIJU

Sredstva za instrument Next Generation EU prikupit će se privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, čime će se Komisiji omogućiti da svoj snažan kreditni rejting iskoristi za zaduživanje na financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi eura. Ta dodatna sredstva usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a i otplaćivati tijekom duljeg vremenskog razdoblja u okviru budućih proračuna EU-a, u razdoblju od najranije 2028. do najkasnije 2058. Kako bi se to postiglo na pravedan način i zajedničkim naporima, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava. Osim toga, kako bi sredstva bila dostupna u najkraćem mogućem roku kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već u 2020. stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura.

Novac prikupljen za instrument EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa:

  1. Potpora državama članicama u području ulaganja i reformi:
  • Novim instrumentom za oporavak i otpornost u iznosu od 560 milijardi eura osigurat će se financijska potpora ulaganjima i reformama, među ostalim u području zelene i digitalne tranzicije, te otpornosti nacionalnih gospodarstava, i povezati ih s europskim prioritetima. Taj će instrument biti uključen u europski semestar. Temeljit će se na instrumentu za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 310 milijardi eura i kreditiranju do ukupno 250 milijardi eura. Potpora će biti dostupna svim državama članicama, ali će biti usmjerena na one koji su najviše pogođeni i gdje su potrebe za otpornošću najveće.
  • dodatnih 55 milijardi eura za postojeće programe kohezijske politike do 2022 u okviru nove inicijative REACT-EU dodijelit će se ovisno o težini socioekonomskih posljedica krize, npr. ovisno o razini nezaposlenosti mladih i relativnom blagostanju država članica.
  • prijedlog za jačanje Fonda za pravednu tranziciju u iznosu od 40 milijardi eura za pomoć državama članicama da ubrzaju prelazak na klimatsku neutralnost.
  • povećanje od 15 milijardi eura namijenjeno Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj za potporu ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s Europskim zelenim planom i za ostvarenje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom za biološku raznolikost i strategijom „od polja do stola”.
  1. Pokretanje gospodarstva EU-a poticanjem privatnih ulaganja:
  • U okviru novog Instrumenta za potporu solventnosti mobilizirat će se privatna sredstva za hitnu potporu održivim europskim poduzećima u sektorima, regijama i zemljama koji su najviše pogođeni. Može početi djelovati od 2020., raspolagat će proračunom od 31 milijardi eura i osloboditi 300 milijardi eura za potporu solventnosti poduzećima iz svih gospodarskih sektora i pripremu tih poduzeća za čišću, digitalnu i otpornu budućnost.
  • povećati program InvestEU, vodeći europski program ulaganja, do 15,3 milijardi eura radi mobiliziranja privatnih ulaganja u projekte diljem Unije.
  • novi instrument za strateška ulaganja u okviru programa InvestEU za poticanje ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura za jačanje otpornosti strateških sektora, posebno onih koji su povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom, i ključnih lanaca vrijednosti na unutarnjem tržištu zahvaljujući doprinosu od 15 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU.
  1. Pouke iz krize:
  • novi zdravstveni program pod nazivom EU4Health za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom od 9,4 milijardi eura.
  • povećanje od 2 milijarde eura za rescEU (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu), koji će se proširiti i ojačati radi pripreme Unije za buduće krize i odgovor na njih.
  • Iznos od 94,4 milijarde eura zaprogram Obzor Europe, koji će se pojačati radi financiranja ključnih istraživanja u području zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije.
  • Potpora globalnim partnerima Europe dodatnim sredstvima u iznosu od 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, među ostalim i za humanitarnu pomoć.
  • pojačat će se ostali programi EU-a kako bi se budući financijski okvir u potpunosti uskladio s potrebama oporavka i strateškim prioritetima. Ojačat će se ostali instrumenti kako bi proračun EU-a postao fleksibilniji i prilagodljiviji.

Brzo postizanje političkog dogovora o instrumentu „EU sljedeće generacije” i ukupnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na razini Europskog vijeća do srpnja nužno je za novi poticaj oporavku, a Unija bi dobila moćan instrument za oporavak gospodarstva i pripremu za budućnost.

TEMELJI POLITIKE OPORAVKA

Ponovno pokretanje gospodarstva ne znači povratak na status quo prije krize, nego napredak. Kratkoročnu štetu nastalu zbog krize moramo popraviti tako da ujedno ulažemo u svoju dugoročnu budućnost. Sav novac prikupljen u okviru instrumenta Next Generation EU usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a:

Europski zeleni plan kao strategija oporavka EU-a:

  • masovna obnova naših zgrada i infrastrukture i kružnije gospodarstvo, koje donosi lokalna radna mjesta;
  • pokretanje projekata obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra, solarne energije i pokretanja čistog gospodarstva na temelju vodika u Europi;
  • čišći prijevoz i logistika, te postavljanje milijun priključnih mjesta za punjenje električnih vozila, poticanje željezničkog prijevoza i čiste mobilnosti u našim gradovima i regijama;
  • jačanje fonda za pravednu tranziciju radi potpore prekvalifikaciji i pomoći poduzećima da stvore nove poslovne mogućnosti.

Jačanje jedinstvenog tržišta i njegova prilagodba digitalnom dobu:

  • ulaganje u veću i bolju povezivost, posebno u brzo uvođenje 5G mreža;
  • snažnija industrijska i tehnološka prisutnost u strateškim sektorima, uključujući umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, superračunalstvo i računalstvo u oblaku;
  • izgradnja realnog podatkovnog gospodarstva kao pokretača inovacija i stvaranja radnih mjesta;
  • povećana kiberotpornost.

Pravedan i uključiv oporavak za sve:

  • u okviru privremenog europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti osigurat će se 100 milijardi eura za potporu radnicima i poduzećima;
  • Programom vještina za Europu i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje omogućit će se stjecanje digitalnih vještina svim građanima EU-a;
  • pravedne minimalne plaće i obvezujuće mjere za transparentnost plaća pomoći će ranjivim radnicima, posebno ženama;
  • Europska komisija pojačava borbu protiv utaje poreza, što će pomoći državama članicama u ostvarivanju prihoda.

IZGRADNJA OTPORNIJE EUROPSKE UNIJE

Europa mora povećati svoju stratešku autonomiju u nizu konkretnih područja, kao što su strateški lanci vrijednosti i pojačana provjera izravnih stranih ulaganja. Kako bi se povećala pripravnost na krize i upravljanje njima, Komisija će ojačati Europsku agenciju za lijekove i dati veću ulogu Europskom centru za kontrolu bolesti pri koordiniranju zdravstvenog odgovora u kriznim situacijama.

Oporavak se nedvojbeno mora zasnivati na temeljnim pravima i potpunom poštovanju vladavine prava. Sve hitne mjere moraju biti vremenski ograničene i strogo razmjerne. Komisijina ocjena bit će uključena u prvo izvješće u okviru mehanizma vladavine prava.

Možemo i moramo izvući pouke iz ove krize, ali jedino uključivanjem svih naših građana, zajednica i gradova. Konferencija o budućnosti Europe imat će važnu ulogu u daljnjem jačanju demokratskih temelja Europe u svijetu nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

ODGOVORNO GLOBALNO VODSTVO

EU želi predvoditi međunarodne napore za istinski globalni oporavak, posebno zajedničkom koordinacijom s Ujedinjenim narodima, skupinama G20 i G7, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom te Međunarodnom organizacijom rada. EU će i dalje vrlo blisko surađivati sa svojim najbližim susjedstvom na istoku i jugu te sa svojim partnerima u Africi.

 

Tekst je adaptacija izvornika na mrežnim stranicama EK.

Aktualnosti iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

 

U svrhu informiranja naših korisnika mjera iz Programa ruralnog razvoja, donosimo pregled otvorenih poziva  i obavijesti Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljenih sredinom svibnja.

Korisnike  prvog i drugog natječaja za tipove operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura i 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture koji su javnopravna tijela zainteresirat će obavijest da uz Zahtjev za isplatu predujma nisu u obvezi dostavljati bankarsku garanciju.Više o tome pročitajte ovdje.

Nadalje, korisnici koji su potpisali Ugovor o financiranju s APPRRR-om temeljem LAG-natječaja za TO 7.4. da je omogućeno podnošenje Zahtjeva za isplatu/isplatu predujma po LAG-natječaju za TO 7.4. putem AGRONET-a. Zahtjev za isplatu mogu podnijeti samo oni kojima je Odluka o dodjeli sredstava pravomoćna (nakon podnošenja drugog dijela Zahtjeva za potporu). Tekst natječaja za 7.4. iz LRS LAG-a (u kojem je propisana isplata sredstava)  dostupan je ovdje  a cijeli paket predmetnog natječaja možete pronaći ovdje.

Među ostalim značajnim informacijama ističemo objavu Pravilnika  o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja RH za 2020. godinu. Pravilnik je dostupan na slijedećoj  poveznici. Pravilnikom se produljuje rok za zaprimanje Jedinstvenog zahtjeva sa 15. svibnja na 15. lipnja te se ujedno pomiču i krajnji rokovi za:

  1. podnošenje izmjena i dopuna zahtjeva sa 1. lipnja na 30. lipnja (bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje)
  2. podnošenje zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve sa 9. lipnja na 10. srpnja (u tom slučaju smanjuje se visina plaćanja po danu kašnjenja u skladu s člankom 13. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014).
  3. prijavu prijenosa prava na plaćanja sa 15. svibnja na 15. lipnja

Iznimno u 2020. godini podnošenje Jedinstvenog zahtjeva putem AGRONET aplikacije za vrijeme trajanja izvanrednog stanja izazvanog širenjem virusa COVID-19 moguće je bez primjene elektroničkog potpisa.

Održan sasatanak Vlade RH i predstavnika Koordinacije za očuvanje digniteta udruga

Rad udruga rijetko se na adekvatan način prati i prezentira u medijima, zbog čega šira javnost udruge ne doživljava uvijek kao aktivnog nositelja civilnog društva. Istina, većina je udruga svojim radom usmjereno isključivo na pojedine ciljne skupine pa su  nerijetko jedino te skupine i upoznate sa djelokrugom rada udruga koje promiču njima bliske vrijednosti.

A šira javnost?

U doba dok je sve mirno i dok je društveni poredak stabilan – udruge se ponekad smatraju hobijem. Načinom provođenja slobodnog vremena. Oni tamo neki…koji promiču prava „onih tamo nekih svojih“. Dalekih. Marginalnih. Ranjivih.

I onda se dogodi Covid-19 kriza u kojoj svi postajemo – na ovaj ili onaj način – udaljeni, marginalni i ranjivi. Zanimljivo, upravo je izbijanje navedene krize uzrokovane pandemijom pokazalo koliki je značaj rada udruga u pomaganju osobito ranjivih skupina korisnika: osoba s invaliditetom, starijih osoba, bolesnika, osoba koje žive u situacijama obiteljskog nasilja i dr. Navedene su skupine u ovakvoj izvanrednoj situaciji životno ugrožene a pomoć je često dostupna jedino kroz organizirani rad udruga koje pružaju socijalne usluge u zajednici. U ovakvoj vrsti udruga pojedinci ne djeluju samo kao volonteri već u njima ostvaruju i radni odnos, te se financiraju iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave.

Kako pak one rade u ovim teškim vremenima, u kojima osim virusa opasno prijete i proračunski rezovi?

Dok su Vlada, kao i brojne jedinice lokalne samouprave pravovremeno najavile paket mjera pomoći gospodarstvenicima, djelatnici udruga zadnja su dva mjeseca “na ledu”, bez ikakvih informacija o ishodu dostavljenih projektnih prijedloga i mogućnosti financiranja u drugoj polovici godine. Tim su povodom predstavnici Koordinacije za očuvanje digniteta udruga u RH i Vlade RH održali radni sastanak dana 30. travnja 2020. u kojem su na dnevnom redu bile teme od presudnog značaja za rad udruga u ovim neizvjesnim vremenima.

Između ostalih, neke od tema na dnevnom redu bile su:

1.Obrada projektnih prijedloga i donošenje odluka o financiranju za sve nacionalne prijave koje se čekaju još iz 2019. godine.

2.Obrada projektnih prijedloga i donošenje odluka o financiranju za sve EU prijave podnesene puno prije proglašenja pandemije.

3.Otvaranje posebnog poziva za financiranje aktivnosti udruga u vrijeme pandemije i njenih posljedica.

4.Isplata ugovorenih sredstava i poštivanje ugovorenih rokova (na svim razinama).

5.Pružanje podrške lokalnim udrugama koje ostaju bez financiranja od strane lokalne uprave.

Cjelovit pregled sadržaja sastanka kao i donesenih zaključaka pročitajte ovdje.