Novosti

Objavljene 2. izmjene Natječaja za provedbu tipa operacije 16.1.2. Operativne skupine iz PRR-a RH

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 30. ožujka 2021. godine druge izmjene Natječaja za provedbu Podmjere 16.1. „ Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog partnerstva za inovacije (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost“ – provedba tipa operacije 16.1.2. „Operativne skupine“.

Cijelu izmjenjenu dokumentaciju i tekst Natječaja možete pronaći ovdje.

Objavljen Natječaj za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ „POLJOPRIVREDNICI“

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je dana 29.3.2021. godine objavila Natječaj za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ „POLJOPRIVREDNICI“.

 

Predmet Natječaja

Predmet Natječaja je dodjela potpore temeljem Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“, broj 91/2019 i 37/2020, u daljnjem tekstu: Pravilnik) i mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“.

 

Svrha Natječaja

Svrha Natječaja je dodjela potpore poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i koji ispunjavaju sve uvjete predmetnog Natječaja.

 

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju

100.000.000,00 kuna

 

Visina javne potpore

Maksimalni iznos potpore za poljoprivrednike iznosi 52.863,30 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.

 

Cijelu natječajnu dokumentaciju preuzmite ovdje ili posjetite web stranicu Agencije za plaćanja.

SRETAN USKRS!

 

Povodom nadolazećih uskrsnih blagdana svim našim korisnicima, kao i ostalim prijateljima LAG-a “Sjeverna Istra” šaljemo najljepše želje za sretan i blagoslovljen Uskrs!

 

Objavljena analiza rada LAG-ova u 2020. godini.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  natječaju objavila je analizu rezultata rada hrvatskih LAG-ova za  2020. godinu temeljem Godišnjih izvještaja o radu koje su LAG-ovi u obvezi dostaviti do 15. veljače svake godine.

U navedenom su razdoblju LAG-ovi objavili 81 LAG natječaja u vrijednosti 95,83 milijuna kuna za provedbu projekata malih, srednjih i velikih poljoprivrednih gospodarstava, lokalnu infrastrukturu, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika, preradu poljoprivrednih proizvoda i diversifikaciju poljoprivrednika.

Tijekom 2020. godine isključivo na provedbi lokalnih razvojnih strategija (Mjera 19) je bilo zaposleno ukupno 100,76 osoba na puno i nepuno radno vrijeme iskazano u FTE (Full-time equivalent), što iznosi 1,90 osoba prosječno po LAG-u. Broj osoba koje su pored provedbe lokalnih razvojnih strategija bile zaposlene i na drugim projektima/poslovima iznosi ukupno 255,94 na puno i nepuno radno vrijeme iskazano u FTE (Full-time equivalent), što iznosi 4,74 osobe prosječno po LAG-u. Ukupan broj svih zaposlenika u 2020. godini je iznosio 356,7 na puno i nepuno radno vrijeme iskazano u FTE (Full-time equivalent), što prosječno po LAG-u iznosilo 6,64 po LAG-u. Ukupno je u radu LAG-ova sudjelovalo 282 volontera i 4 osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

LAG-ovi su ukupno imali 3556 članova, što je prosječno po LAG-u iznosilo oko 66 članova. Upravni odbor LAG-a je prosječno imao 13 članova.

Europska strategija smanjenja uporabe pesticida najviše pogađa vinarstvo?

 

Jedan od ključnih ciljeva strategije “Od polja do stola”, koju je u svibnju prošle godine predložila Europska komisija, smanjenje je upotrebe pesticida za 50 posto do 2030. godine.

Provedba ove strategije mogla bi imati značajne posljedice za kulture koje uvelike ili u potpunosti ovise o pesticidima, a posebno bi moglo biti pogođeno vinogradarstvo, s obzirom na to da je ta djelatnost jedan od najvećih njihovih potrošača.

Predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Darko Preiner naveo je u razgovoru za Hinu da se “prema nekim informacijama, bez obzira na to što vinogradarske površine u zemljama EU-a rijetko prelaze 10 posto ukupnih poljoprivrednih površina, na istima troši više od 70 posto svih fungicida”.

“Konvencionalno vinogradarstvo se u velikoj mjeri oslanja na upotrebu pesticida te ono u EU, koja je vodeći proizvođač vina u svijetu, predstavlja velikog zagađivača okoliša, a dokazana je i povezanost pesticida i bolesti ljudi koji rade u ovoj industriji”, napominje Preiner.

Smanjenje upotrebe, kakvo predviđa nova strategija EU-a stoga bi moglo značajno utjecati na hrvatsko vinogradarstvo, a posebno na budućnost autohtonih sorti. Jedna od njih je, primjerice, pošip, autohtona sorta s otoka Korčule, od koje se pravi istoimeno bijelo vino, inače prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim porijeklom. Tu je oznaku pošip dobio 1967. godine.

 

Ekološka proizvodnja je moguća

 

Ovu je sortu moguće proizvesti i na održiviji, ekološki prihvatljiviji način, koristeći manje invazivna sredstva, što neki proizvođači i rade, no dio još uvijek koristi kemijske pesticide. Stoga bi smanjenje u mjeri u kojoj to predviđa strategija “Od polja do stola” – ako se ne pronađe adekvatna alternativa – moglo dovesti do smanjenja proizvodnje.

No, s obzirom na dugu tradiciju korištenja pesticida, postavlja se pitanje i u kojoj je mjeri moguće smanjiti upotrebu u ovoj djelatnosti, a da se pritom, uz ekološki, zadovolji i komercijalni aspekt.

Preiner kaže da je kombinacijom više metoda moguće doći do dugoročno održivog rješenja.

Zamjena klasičnih ekološki prihvatljivim, jedna je od metoda, ali problem je njihova niža učinkovitost, a kada je riječ o sredstvima na bazi bakra, problem je i to što se radi o teškom metalu koji se akumulira u tlu, kaže Preiner.

Ta se metoda stoga može kombinirati s metodom uzgoja vinove loze na položajima manje pogodnima za razvoj bolesti.

“Ovo je oduvijek bio pristup uzgoju vinove loze, a tek s lako dostupnim pesticidima loza se počela uzgajati na nepovoljnim položajima gdje se onda treba koristiti velike količine kako bi se bolesti i štetnici držale pod kontrolom”, tumači Preiner.

Moguće rješenje je i razvoj otpornih sorti, klasičnim oplemenjivanjem, bez genetskog inženjeringa, čime se nastoje razviti sorte što sličnije klasičnim sortama pojedinih regija. Program stvaranja otpornih sorti korištenjem autohtonih pokrenut je i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

 

Količina pesticida povezana je i s položajem vinograda

 

Kad je riječ o pošipu, kao ključni problem navodi upravo položaje na kojima se ova sorta trenutno najviše uzgaja, a to su polja u kojima su temperature niže, a vlažnost viša, što pogoduje razvoju bolesti, pa će smanjenje upotrebe pesticida manje pogoditi proizvođače koji pošip uzgajaju na padinama, što je trend koji se polako vraća u praksu.

“Položaji na kojima se pošip u zadnje vrijeme dosta intenzivno sadi, nagnuti, izdignuti tereni izvan polja, krški tereni i sl., neće imati većih problema pri uvođenju ekoloških pristupa u proizvodnji. To konkretno znači da na boljim položajima ne bi trebao biti problem uvođenje ekoloških pristupa proizvodnji i korištenje ekološki prihvatljivih pesticida”, predviđa Preiner te dodaje da će to donijeti i određene promjene.

“Na toplijim i sušim položajima, na kojima je moguć ekološki prihvatljiviji uzgoj, dobiva se nešto drugačiji stil pošipa, to su nešto jača, ‘teža’ i ‘ozbiljnija’ vina”, tumači.

Smanjenje upotrebe pesticida tako ne mora nužno dovesti do smanjenja proizvodnje određenih kultura, nego može dovesti do određene, pozitivne, transformacije istih.

 

I osjetljive sorte poput pošipa mogu s manje pesticida

 

Kako to izgleda iz perspektive proizvođača, za Hinu je komentirala Marija Pecotić, enologinja i vinogradarka iz Smokvice na Korčuli, odakle pošip originalno i potječe. “Konkretno na području oko Smokvice ima dosta položaja na kojima se pošip uzgaja na blago izdignutim, rubnim dijelovima polja”, objašnjava Pecotić, te dodaje da je “na takvim položajima potreba za pesticidima manja”.

No, ta potreba još postoji, i kod pošipa i kod većine ostalih sorti.

Čnjenica da je i neke od najosjetljivijih sorti, poput navedenog, moguće proizvesti na ekološki prihvatljiviji način, razlog je za optimističnu pretpostavku da je i kod proizvodnje većine drugih sorti moguće smanjiti upotrebu pesticida, a da se pritom značajno ne ugrozi proizvodnju.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u razdoblju od 2017. do 2020. u Hrvatskoj se u prosjeku godišnje prodalo 3.747 tona pesticida, odnosno sredstava za zaštitu bilja. 2019. zabilježen je pad u odnosu na 2018. i 2017., no u 2020. ponovno je došlo do rasta prodaje.

Na razini EU-a posljednje se desetljeće godišnje proda između 350.000 i 400.000 tona aktivnih tvari koje se koriste u sredstvima za zaštitu bilja. Najveći udio u prodaji zauzimaju fungicidi i baktericidi, koji se intenzivno koriste u vinogradarstvu.

 

Europarlamentarci očekuju doradu EU strategije

 

Svoje mišljenje o tome što bi nova strategija EU-a “Od polja do stola” mogla značiti za proizvođače te koliko je realno da se njeni ciljevi provedu na način koji je najavljen, dali su za Hinu i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol i Biljana Borzan, te bivši europarlamentarac Davor Škrlec.

Zastupnica Biljana Borzan, izvjestiteljica socijalista za tu strategiju u nadležnom Odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane, smatra da strategija ne daje dovoljno detaljno objašnjenje o načinu provođenja svojih ciljeve te upozorava da treba uzeti u obzir velike regionalne razlike.

“Potrebno je propisati nacionalne ciljeve: onim državama koje troše najviše pesticida treba propisati veće ciljeve od onih koje troše manje”, smatra Borzan.

Dodaje, međutim, kako je “realnost da masovna proizvodnja hrane trenutno nije moguća bez upotrebe tih sredstava te je potrebno pronaći balans kako se ne bi dogodio nenadoknadiv pad proizvodnje i dostupnosti hrane.

Borzan kaže da će Komisija “revidirati Direktivu o održivoj upotrebi pesticida i poboljšati odredbe o integriranoj zaštiti bilja”.

Tomislav Sokol, izvjestitelj Europske pučke stranke za mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, napominje da su “potrebne dodatne procjene posljedica koje će Strategija imati za tržište i potrošače”.

Europski parlament je u postupku iznošenja svoga stajališta. Potom se očekuje da će Komisija početi upućivati u zakonodavnu proceduru i akte za provedbu Strategije, pa iduće godine očekujemo i Prijedlog revizije Direktive o održivoj upotrebi pesticida. “Ovisno o ishodu zakonodavnih postupaka, države članice potom će provesti konkretne pravne norme kako bi se ostvarili ciljevi strategije”, objašnjava zastupnik i ističe da “provedba strategije nikako ne smije rezultirati smanjenjem prehrambene proizvodnje u EU”.

 

Što s glifosatom?

 

Davor Škrlec, bivši hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, u izjavi za Hinu je upozorio na ulogu kemijske industrije kojoj smanjenje upotrebe pesticida nije u interesu.

“Uvijek imamo industriju koja je možda bliža nekom klubu zastupnika ili političkom tijelu, i onda oni pokušavaju lobirati kako bi zadržali proizvodnju na jednakoj razini. To je već poznata priča, poput one s glifosatom. Izborili smo se za to da Hrvatska bude barem suzdržana, ako već neće biti protiv produženja upotrebe glifosata, no ministrica poljoprivrede (Marija Vučković) je potom poništila sav taj trud izjavivši da je Hrvatska promijenila stav i da se glifosati i dalje koriste”, kaže Škrlec.

Glifosat je jedna od najčešćih aktivnih tvari u herbicidima, a navodi o njegovoj potencijalnoj kancerogenosti doveli su do djelomične zabrane pesticida koji sadrže glifosat u nekim članicama EU-a.

Prema podacima iz Vinogradarskog registra Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine se u Hrvatskoj proizvelo oko 83.000 tona grožđa te 525.000 hektolitara vina. Vinogradarstvo, s voćarstvom, sudjeluje u poljoprivredi s oko dva do tri posto, dok sama poljoprivreda u domaćem BDP-u sudjeluje s oko tri posto.

U Hrvatskoj je trenutno upisano oko 18.600 hektara vinograda, a u EU-u pod vinogradima je ukupno 3,2 milijuna hektara od čega Španjolska, Francuska i Italija, kao najveći proizvođači u EU, zauzimaju 74 posto. Udio vinograda zemalja EU-a u svjetskim vinogradarskim površinama iznosi 45 posto.

 

Tekst preuzet sa portala Agroklub

Započinje podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja

8. ožujka otvoren je rok za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2021. godinu.

Zahtjev se podnosi na način da poljoprivrednici  samostalno popunjavaju podatke u Agronetu i time generiraju Zahtjev.  Nakon toga  je Zahtjev potrebno isprintati i poslati poštom ili ga osobno donijeti u podružnicu Agencije u svojoj županiji do 17. svibnja 2021. godine. Poljoprivrednici koji posjeduju e-poljoprivrednu iskaznicu zahtjev mogu podnijeti elektronički, uz elektronički potpis. Svima koji nemaju tu mogućnost pomažu djelatnici Agencije za plaćanja, Ministarstva poljoprivrede (bivša Savjetodavna služba) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Podnošenje jedinstvenog zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve je do 11. lipnja 2021. godine, ali se u tom slučaju smanjuje visina plaćanja po danu kašnjenja.

Agencija za plaćanja izdaje 26 Odluka o dodjeli sredstava korisnicima LAG-natječaja za T.O. 6.3.”Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”!

Dana 5. veljače 2021. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je 26 Odluka o dodjeli sredstava korisnicima LAG-natječaja za T.O. 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” u ukupnoj vrijednosti od  2.878.472,90 HRK!

Odluke su izdane za ukupno 26 korisnika za čije je projekte Upravni odbor LAG-a “Sjeverna Istra” na sjednici održanoj 1. listopada 2020. donio Odluke o odabiru projekta, a iznos potpore po korisniku iznosi 110.710,50 HRK.

Godišnji plan objava natječaja iz Programa ruralnog razvoja RH

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je krajem 2020. godine plan objave natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Za 2021. palnirana je objava ukupno 27 natječaja kroz koje je korisnicima na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna.

Poseban naglasak stavit će se na osiguravanje samodostatnosti poljoprivrednih gospodarstava, prvenstveno kroz ulaganja u modernizaciju i povećanje obima proizvodnje, za koju je osigurano više od četvrtine ukupnog iznosa (620 milijuna kuna). Dio osiguranih sredstava usmjerit će se i na šumarski sektor, jačanje društvene infrastrukture te sprječavanje daljnje depopulacije ruralnih područja. Više o planiranim objavama pročitajte na slijedećoj poveznici.

 

 

 

Solidarnost u krizi – i za vinare!

Europska komisija pokazala je sluha za potrebe vinara produljivši paket iznimnih pomoći vinskom sektoru koji je teško pogođen posljedicama pandemije virusa Covid-19  usljed zatvaranja ugostiteljskih objekata diljem EU, ograničenja proslava te druge promjene u potražnji. Također, američke carine na vino iz EU dodatno su doprinijele poteškoćama s kojima se suočava ovaj sektor.

Mjere pomoći biti će primjenjive do 15. listopada 2021. s mogućnošću retroaktivne primjene i na razdoblje od 16. listopada 2020.  Ovim se mjerama nastoji maksimalno iskoristiti proračun dostupan u okviru nacionalnih programa potpora za vinarstvo.

Povećanje potpore

Riječ je o mjerama koje omogućuju uklanjanje vina s tržišta kako bi se umanjio negativan utjecaj na cijene te poboljšao novčani tok. Nadalje, države članice mogu osigurati avansna plaćanja do 100% troškova, kako bi u potpunosti iskoristile sredstva svog nacionalnog programa potpore i brže oslobodile tržišni pritisak.

Također, EK je odobrila povećanje intenziteta potpore s 50 na 70 posto što predstavlja rast od 20 posto.

Povećat će se i fleksibilnost u okviru programa pomoći na tržištu, a to, primjerice, uključuje povećanu fleksibilnost alata za kontrolu proizvodnog potencijala. Riječ je o takozvanom instrumentu za zelenu berbu i mogućnost za države članice da prilagode svoje programe vinarstvu, a korisnicima svoje poslovanje po potrebi.