Next generation EU novi je instrument za ciljani oporavak Europe uzdrmane krizom usljed pandemije virusa Covid-19 kojeg je Europska komisija predstavila 27. svibnja 2020. U svrhu pružanja ciljanih mjera za oporavak društva i ekonomije, te zaštite života i izvora prihoda, Europska komisija namjerava dugoročno povećati proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na ukupno 1,85 milijarde eura kako bi se stvorili uvjeti za održiv socioekonomski oporavak, obnovu djelovanja te revitalizaciju jedinstvenog tržišta kako bi se pružila potpora hitnim ulaganjima i nadopunila nastojanja država članica za oporavak na nacionalnoj razini.

ULAGANJA U SLJEDEĆU GENERACIJU

Sredstva za instrument Next Generation EU prikupit će se privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, čime će se Komisiji omogućiti da svoj snažan kreditni rejting iskoristi za zaduživanje na financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi eura. Ta dodatna sredstva usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a i otplaćivati tijekom duljeg vremenskog razdoblja u okviru budućih proračuna EU-a, u razdoblju od najranije 2028. do najkasnije 2058. Kako bi se to postiglo na pravedan način i zajedničkim naporima, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava. Osim toga, kako bi sredstva bila dostupna u najkraćem mogućem roku kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već u 2020. stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura.

Novac prikupljen za instrument EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa:

1. Potpora državama članicama u području ulaganja i reformi:

• Novim instrumentom za oporavak i otpornost u iznosu od 560 milijardi eura osigurat će se financijska potpora ulaganjima i reformama, među ostalim u području zelene i digitalne tranzicije, te otpornosti nacionalnih gospodarstava, i povezati ih s europskim prioritetima. Taj će instrument biti uključen u europski semestar. Temeljit će se na instrumentu za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 310 milijardi eura i kreditiranju do ukupno 250 milijardi eura. Potpora će biti dostupna svim državama članicama, ali će biti usmjerena na one koji su najviše pogođeni i gdje su potrebe za otpornošću najveće.
• dodatnih 55 milijardi eura za postojeće programe kohezijske politike do 2022 u okviru nove inicijative REACT-EU dodijelit će se ovisno o težini socioekonomskih posljedica krize, npr. ovisno o razini nezaposlenosti mladih i relativnom blagostanju država članica.
• prijedlog za jačanje Fonda za pravednu tranziciju u iznosu od 40 milijardi eura za pomoć državama članicama da ubrzaju prelazak na klimatsku neutralnost.
• povećanje od 15 milijardi eura namijenjeno Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj za potporu ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s Europskim zelenim planom i za ostvarenje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom za biološku raznolikost i strategijom „od polja do stola”.

2. Pokretanje gospodarstva EU-a poticanjem privatnih ulaganja:

• U okviru novog Instrumenta za potporu solventnosti mobilizirat će se privatna sredstva za hitnu potporu održivim europskim poduzećima u sektorima, regijama i zemljama koji su najviše pogođeni. Može početi djelovati od 2020., raspolagat će proračunom od 31 milijardi eura i osloboditi 300 milijardi eura za potporu solventnosti poduzećima iz svih gospodarskih sektora i pripremu tih poduzeća za čišću, digitalnu i otpornu budućnost.
• povećati program InvestEU, vodeći europski program ulaganja, do 15,3 milijardi eura radi mobiliziranja privatnih ulaganja u projekte diljem Unije.
• novi instrument za strateška ulaganja u okviru programa InvestEU za poticanje ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura za jačanje otpornosti strateških sektora, posebno onih koji su povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom, i ključnih lanaca vrijednosti na unutarnjem tržištu zahvaljujući doprinosu od 15 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU.

3. Pouke iz krize:

• novi zdravstveni program pod nazivom EU4Health za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom od 9,4 milijardi eura.
• povećanje od 2 milijarde eura za rescEU (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu), koji će se proširiti i ojačati radi pripreme Unije za buduće krize i odgovor na njih.
• Iznos od 94,4 milijarde eura zaprogram Obzor Europe, koji će se pojačati radi financiranja ključnih istraživanja u području zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije.
• Potpora globalnim partnerima Europe dodatnim sredstvima u iznosu od 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, među ostalim i za humanitarnu pomoć.
• pojačat će se ostali programi EU-a kako bi se budući financijski okvir u potpunosti uskladio s potrebama oporavka i strateškim prioritetima. Ojačat će se ostali instrumenti kako bi proračun EU-a postao fleksibilniji i prilagodljiviji.

Brzo postizanje političkog dogovora o instrumentu „EU sljedeće generacije” i ukupnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na razini Europskog vijeća do srpnja nužno je za novi poticaj oporavku, a Unija bi dobila moćan instrument za oporavak gospodarstva i pripremu za budućnost.

TEMELJI POLITIKE OPORAVKA

Ponovno pokretanje gospodarstva ne znači povratak na status quo prije krize, nego napredak. Kratkoročnu štetu nastalu zbog krize moramo popraviti tako da ujedno ulažemo u svoju dugoročnu budućnost. Sav novac prikupljen u okviru instrumenta Next Generation EU usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a:

Europski zeleni plan kao strategija oporavka EU-a:

• masovna obnova naših zgrada i infrastrukture i kružnije gospodarstvo, koje donosi lokalna radna mjesta;
• pokretanje projekata obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra, solarne energije i pokretanja čistog gospodarstva na temelju vodika u Europi;
• čišći prijevoz i logistika, te postavljanje milijun priključnih mjesta za punjenje električnih vozila, poticanje željezničkog prijevoza i čiste mobilnosti u našim gradovima i regijama;
• jačanje fonda za pravednu tranziciju radi potpore prekvalifikaciji i pomoći poduzećima da stvore nove poslovne mogućnosti.

Jačanje jedinstvenog tržišta i njegova prilagodba digitalnom dobu:

• ulaganje u veću i bolju povezivost, posebno u brzo uvođenje 5G mreža;
• snažnija industrijska i tehnološka prisutnost u strateškim sektorima, uključujući umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, superračunalstvo i računalstvo u oblaku;
• izgradnja realnog podatkovnog gospodarstva kao pokretača inovacija i stvaranja radnih mjesta;
• povećana kiberotpornost.

Pravedan i uključiv oporavak za sve:

• u okviru privremenog europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti osigurat će se 100 milijardi eura za potporu radnicima i poduzećima;
• Programom vještina za Europu i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje omogućit će se stjecanje digitalnih vještina svim građanima EU-a;
• pravedne minimalne plaće i obvezujuće mjere za transparentnost plaća pomoći će ranjivim radnicima, posebno ženama;
• Europska komisija pojačava borbu protiv utaje poreza, što će pomoći državama članicama u ostvarivanju prihoda.

IZGRADNJA OTPORNIJE EUROPSKE UNIJE

Europa mora povećati svoju stratešku autonomiju u nizu konkretnih područja, kao što su strateški lanci vrijednosti i pojačana provjera izravnih stranih ulaganja. Kako bi se povećala pripravnost na krize i upravljanje njima, Komisija će ojačati Europsku agenciju za lijekove i dati veću ulogu Europskom centru za kontrolu bolesti pri koordiniranju zdravstvenog odgovora u kriznim situacijama.

Oporavak se nedvojbeno mora zasnivati na temeljnim pravima i potpunom poštovanju vladavine prava. Sve hitne mjere moraju biti vremenski ograničene i strogo razmjerne. Komisijina ocjena bit će uključena u prvo izvješće u okviru mehanizma vladavine prava.

Možemo i moramo izvući pouke iz ove krize, ali jedino uključivanjem svih naših građana, zajednica i gradova. Konferencija o budućnosti Europe imat će važnu ulogu u daljnjem jačanju demokratskih temelja Europe u svijetu nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

ODGOVORNO GLOBALNO VODSTVO

EU želi predvoditi međunarodne napore za istinski globalni oporavak, posebno zajedničkom koordinacijom s Ujedinjenim narodima, skupinama G20 i G7, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom te Međunarodnom organizacijom rada. EU će i dalje vrlo blisko surađivati sa svojim najbližim susjedstvom na istoku i jugu te sa svojim partnerima u Africi.

 

Tekst je adaptacija izvornika na mrežnim stranicama EK.

 

U svrhu informiranja naših korisnika mjera iz Programa ruralnog razvoja, donosimo pregled otvorenih poziva  i obavijesti Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljenih sredinom svibnja.

Korisnike  prvog i drugog natječaja za tipove operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura i 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture koji su javnopravna tijela zainteresirat će obavijest da uz Zahtjev za isplatu predujma nisu u obvezi dostavljati bankarsku garanciju.Više o tome pročitajte ovdje.

Nadalje, korisnici koji su potpisali Ugovor o financiranju s APPRRR-om temeljem LAG-natječaja za TO 7.4. da je omogućeno podnošenje Zahtjeva za isplatu/isplatu predujma po LAG-natječaju za TO 7.4. putem AGRONET-a. Zahtjev za isplatu mogu podnijeti samo oni kojima je Odluka o dodjeli sredstava pravomoćna (nakon podnošenja drugog dijela Zahtjeva za potporu). Tekst natječaja za 7.4. iz LRS LAG-a (u kojem je propisana isplata sredstava)  dostupan je ovdje  a cijeli paket predmetnog natječaja možete pronaći ovdje.

Među ostalim značajnim informacijama ističemo objavu Pravilnika  o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja RH za 2020. godinu. Pravilnik je dostupan na slijedećoj  poveznici. Pravilnikom se produljuje rok za zaprimanje Jedinstvenog zahtjeva sa 15. svibnja na 15. lipnja te se ujedno pomiču i krajnji rokovi za:

1. podnošenje izmjena i dopuna zahtjeva sa 1. lipnja na 30. lipnja (bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje)
2. podnošenje zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve sa 9. lipnja na 10. srpnja (u tom slučaju smanjuje se visina plaćanja po danu kašnjenja u skladu s člankom 13. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014).
3. prijavu prijenosa prava na plaćanja sa 15. svibnja na 15. lipnja

Iznimno u 2020. godini podnošenje Jedinstvenog zahtjeva putem AGRONET aplikacije za vrijeme trajanja izvanrednog stanja izazvanog širenjem virusa COVID-19 moguće je bez primjene elektroničkog potpisa.

Posjetitelji naše stranice do sada već dobro znaju da je Program ruralnog razvoja ključni alat Zajedničke poljoprivredne politike koji omogućuje namjensko korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u svrhu povećanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, te općenito unaprjeđenja životnih  uvjeta u ruralnim područjima. Kako se mjere ovog opsežnog programa provode u djelo, te koji je njihov značaj za “oživljavanje” ruralnih krajeva – najbolje govore primjeri iz prakse, odnosno primjeri stvarnih projekata provedenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2014.-2020. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je pregled najuspješnijih projekata u brošuri „Dobre priče“ u koju je uvršten i projekt LAG-a „Sjeverna Istra“ Put tartufa i popratni sadržaji.

Više informacija o najuspješnijim projektima potražite na sljedećoj poveznici.

Posljednjih smo tjedana svjedoci izrazitih napora koje Europska komisija, kao i države članice Europske unije zasebno, ulažu kako bi ublažile negativne socioekonomske posljedice pandemije virusa Covid-19. Među istaknutijim mjerama svakako je i privremeni okvir za države članice kojeg je Europska je komisija donijela 19. ožujka 2020.

Povod za ovu mjeru jest činjenica da je proračun Unije ograničen te da glavnina konkretnih mjera mora doći iz proračunâ država članica, što je EK i omogućila donošenjem privremenog okvira koji dopunjuje druge mogućnosti koje su državama članicama na raspolaganju za ograničavanje negativnih utjecaja krize na gospodarstvo. Privremeni okvir obuhvaća pet skupina mjera a to su

1. Izravna bespovratna sredstva, selektivne porezne olakšice i predujmovi poduzećima u iznosu  do 800.000,00 EUR za financiranje hitnih potreba za likvidnošću.
2. Državna jamstva za kreditiranje poduzeća:države članice moći će izdavati državna jamstva kako bi osigurale da banke nastave odobravati kredite klijentima kojima su potrebni.
3. Subvencionirano financiranje poduzeća zajmovima javnog sektora kojima se  poduzećima  pomaže da zadovolje trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital i ulaganja.
4. Zaštitne mjere za banke koje preusmjeravaju državne potpore realnom gospodarstvu: ovom se mjerom nastoji omogućiti bankama pružanje potpore poduzećima, posebno malim i srednjima.
5. Kratkoročno osiguranje izvoznih kredita: okvirom se uvodi dodatna fleksibilna mogućnost dokazivanja da u nekim zemljama nije moguće dobiti pokriće za neutržive rizike, čime se omogućuje da država prema potrebi zajamči kratkoročno osiguranje izvoznih kredita.

Cjeloviti tekst objave Europske komisije pročitajte ovdje.

Temeljem predloženih mjera Ministarstva poljoprivrede za pomoć sektoru s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja koronavirusa na poslovanje poljoprivrednika, ribara i drvno-prerađivačkog sektora, obavještavamo korisnike mjera Programa ruralnog razvoja RH kako će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju omogućiti odgodu rokova preuzetih ugovorom o financiranju za 90 dana.

Produljenje rokova odnosi se na:

• Rok za podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu
• Rok za dostavu dokumentacije o provedenom postupku nabave
• Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu predujma
• Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu, odnosno rok za provedbu aktivnosti

Iz  Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ističu kako će se uzeti u obzir novonastala situacija kod  pomicanja rokova za dostavu odgovora na zatražene dopune, ispravke i obrazloženja od strane korisnika.