Novosti

PREDNOSTI UKLJUČIVANJA U E-SAVJETOVANJA

Dragi korisnici,

jeste li se već registrirali na portalu www.esavjetovanja.gov.hr?

Za one među Vama koji se još uvijek pitaju „zašto“ odnosno „što dobivaju time“, slijedi mali podsjetnik o namjeni portala te načinu uključivanja u e-savjetovanja.

E- savjetovanja javna je aplikacija namijenjena  poticanju participacije građana u postupku donošenja zakona, akata i propisa. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću  dio je procesa donošenja novih zakona, propisa i akata te podrazumijeva uključivanje zainteresirane javnosti u navedeni proces njezinim informiranjem o prijedlozima novih zakona, drugih propisa ili akata uz mogućnost davanja prijedloga i komentara za registrirane korisnike aplikacije. Savjetovanje je u tom smislu put do besplatne ekspertize, koje posljedično pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga.

Za uključivanje u e-savjetovanje potrebno je registrirati se na portalu www.esavjetovanja.gov.hr nakon čega registrirani korisnici redovito dobivaju obavijesti o otvorenim savjetovanjima putem elektroničke pošte sukladno naznačenim područjima interesa.

Ostaje pitanje „što dobivam time?“.

Ako  govorimo o objavi natječaja, primjerice onih u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske,  dostupnost nacrta natječaja  na portalu E-savjetovanja  najčešće je i najava skorašnje objave  “pravog” natječaja.

Proučavanjem  tekst nacrta natječaja kao i dostupnih privitaka u ovoj fazi, korisnici mogu na vrijeme uočiti i istaknuti eventualne  kontroverzne elemente. Tako je primjerice moguće ukazati na pojedine uvjete natječaja koji bi mogli biti suviše strogi, diskriminirajući, u nesukladnosti  sa stanjem na terenu i sl. Nadalje, ukoliko se korisnik planira javiti na pojedini natječaj, isti može već u nacrtu predmetnog natječaja odmah proučiti i listu prihvatljivih troškova te predložiti eventualne nadopune u svrhu učinkovitijeg financiranja projekata.

Za aktivne građane, te u našem kontekstu djelovanja, za ambiciozne poljoprivrednike i ozbiljne nositelje projekata – prednosti je svakako mnogo.

Trenutno su na mrežnim stranicama www.esavjetovanja.gov.hr dostupna  dva nova savjetovanja s javnošću koja će svakako zanimati nositelje malih poljoprivrednih gospodarstava ekonomske veličine od 2.000,00 EUR do 7.999,00 EUR, te mlade poljoprivrednike:

  1. U E-savjetovanje za nacrt natječaja za T.O. 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, dostupnom na slijedećoj poveznici, možete se uključiti davanjem prijedloga i komentara koje smatrate relevantnima za poboljšanje uvjeta dodjele potpore malim poljoprivrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, zapošljavanju novih članova na poljoprivrednom gospodarstvu te uvođenju novih ekoloških standarda s ciljem doprinosa održivom razvoju.

 

  1. E- savjetovanje za nacrt natječaja za T.O. 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima”, namijenjenog mladim poljoprivrednicima – dakle osobama do navršenih 40 godina života sa odgovarajućim znanjem i kompetencijama za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću, dostupno je ovdje. Nacrt natječaja donosi prijedlog zakonodavnog okvira za dodjelu potpore za financiranje mnogobrojnih aktivnosti kao npr. kupnje poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme; kupnje domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala višegodišnjeg bilja; kupnje, gradnje ili opremanja zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata, podizanja novih i restrukturiranja postojećih višegodišnjih nasada i dr.

 

Oba su savjetovanja otvorena do 31. kolovoza 2021. a njihova nam objava ukazuje na to da se na jesen sprema i objava “pravih” natječaja od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Što još reći  osim – uključite se!

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U POLJOPRIVREDI: DOPRINOS KLIMATSKOJ NEUTRALNOSTI, ALI I KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNIKA!

Sve izraženije klimatske promjene stavljaju visoke zahtjeve pred sve gospodarske sektore pa tako i poljoprivredu, u kojoj se one najviše osjete djelovanjem ekstremnih temperatura, suša, poplava, pojačane pojave štetnika i sl.  Poljoprivreda  je stoga jedna od grana od koje se očekuje brza i učinkovita prilagodba načelu postizanja klimatske neutralnosti kroz dekarbonizaciju poljoprivrednih djelatnosti ali i žetvu ugljika.

Među najkonkretnijim načinima implementacije niskougljičnog modela poslovanja je i primjena obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima. Korištenjem OIE moguće je pokriti vlastitu energetsku potražnju poljoprivrednih gospodarstava,  ali i prodaja viškova energije u mrežu.

Energetske potrebe na poljoprivrednim gospodarstvima

Kako bi se otkrile i ostvarile mogućnosti poljoprivrednih gospodarstava u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije, potrebno je najprije odrediti energetske potrebe istoga.

Poljoprivredna proizvodnja zahtijeva izravno i neizravno korištenje energije koje u cilju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda ovisi o području proizvodnje (ratarstvo, stočarstvo povrćarstvo na otvorenom ili u zaštićenom prostoru, vinogradarstvo, voćarstvo itd.). Uz klimatske uvjete i veličinu gospodarstva važno je uzeti u obzir radi li se o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili preradi te postojećoj logistici na gospodarstvu.

Energetske potrebe na poljoprivrednim gospodarstvima očituju se u tri segmenta:

– potreba za električnom energijom (ventilatori, pumpe, uređaji, informatika);
– potreba za toplinskom energijom
(grijanje vode, prostora te sušenje);
– potreba za pogonskim gorivom
(prijevoz, vozila)

Kako bi se izračunala energetska potreba svakog gospodarstva, potrebno je razmotriti proizvodne procese i njihove energetske potrebe kao što su primjerice: primjena dizel goriva prilikom obrade tla, mehanizirane sjetve, prijevoza gnojiva, gnojidbe i zaštite bilja; energetske potrebe navodnjavanja na otvorenom ili u zaštićenom prostoru, grijanje, hlađenje zaštićenog prostora, osvjetljenje zaštićenog prostora, mehanizirana rezidba, berba, sortiranje, pakiranje, hlađenje i prerada poljoprivrednih proizvoda; sustavi potrošnje energije u stočarstvu od mljekarstva i prerade mlijeka do proizvodnje mesa i njegove prerade.

Sukladno obimu vlastitih energetskih potreba, dio poljoprivrednih proizvođača u nekim zemljama Europske unije (EU) bavi se osim proizvodnjom hrane i proizvodnjom energije koje im omogućuje djelomično ili potpuno namirivanje vlastitih energetskih potreba, a u nekim slučajevima čak i prodaju viškova energije. Takvom vrstom diversifikacije proizvodnje proširuju svoje djelatnosti izvan poljoprivrede osiguravajući dodatne izvore prihoda.

Ako govorimo o učinkovitom korištenju energije, prvi je korak za poljoprivrednika praćenje vlastitih računa za energiju. Kroz određivanje potreba za energijom moguće je izraditi energetski plan s mjerama za uštedu energije, koja su specifična za svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo. S obzirom  na specifičnost svakog gospodarstva, ne postoje univerzalni recepti odnosno rješenja te bi  svako gospodarstvo trebalo bi uz energetske potrebe razmotriti i resurse kojima raspolaže te razraditi model njihove primjene u energetske svrhe. Ujedno, svaki bi ozbiljni poljoprivrednik trebao također razmotriti načine optimizacije postojeće infrastrukture u cilju smanjenja gubitaka energije.

Osim popularne primjene solarne energije za proizvodnju toplinske energije, među poljoprivrednicima je sve popularnija i primjena lignocelulozne (drvne) biomase kao energenta.

Brojna poljoprivredna gospodarstva raspolažu lignoceluloznom biomasom u obliku rezidbenih ostataka voćaka, vinove loze, maslina, te kukuruzne stabljike i  klipova.

Ovakva se biomasa može relativno lako pretvoriti u energiju preradom za energetsko tržište u obliku sječke, peleta ili briketa, a moguće je dakako stvoriti i druge proizvode koji nastaju naprednim tehnologijama termičke obrade biomase (ugljen, sintetski plin i bioulje iz procesa pirolize te sintetski plin iz procesa rasplinjavanja).

Željeli biste saznati više o primjeni obnovljivih izvora energije na svojem poljoprivrednom gospodarstvu?

Projekt LAG-a “Sjeverna Istra” „Bioekonomija i obnovljivi izvori energije u poljoprivredi“ istražuje konkretne mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije za poljoprivrednike i druge gospodarske subjekte, te ujedno donosi pregršt korisnih i poticajnih ideja kojima zainteresirani gospodarstvenici mogu optimizirati svoje poslovanje primjenom niskougljičnih rješenja u poslovanju.

Projekt se provodi izradom edukativnog filma istoimenog naziva namijenjenog poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, ali i široj javnosti zainteresiranoj za energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo, te je njegovo premijerno prikazivanje predviđeno za jesen 2021.

Photo credits: <a href=”https://www.vecteezy.com/free-photos”>Free Stock photos by Vecteezy</a>

NEXT GENERATION EU – Bit će to zelenija, digitalnija i otpornija Europa.

Dugoročni proračun EU-a i inicijativa NextGenerationEU – privremeni instrument za poticanje oporavka – najveći je paket poticaja ikad financiran u Europi. Za obnovu Europe nakon COVID-a 19 izdvojeno je 2,018 bilijuna EUR (u tekućim cijenama). Bit će to zelenija, digitalnija i otpornija Europa.

Poboljšani mehanizmi fleksibilnosti u dugoročnom proračunu omogućit će reagiranje u nepredviđenim situacijama. To znači da je proračun prilagođen ne samo situaciji u kojoj se nalazimo, nego i nesigurnoj budućnosti.

Više od 50 % tog iznosa bit će namijenjeno modernizaciji, primjerice putem:

       istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa

      pravedne klimatske i digitalne tranzicije u okviru Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa te

      pripravnosti, oporavka i otpornosti u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa „EU za zdravlje”.

 

U paketu je posebna pozornost posvećena:

    modernizaciji tradicionalnih politika kao što su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njihov doprinos prioritetima Unije

    borbi protiv klimatskih promjena, u koju će se uložiti 30 % Unijinih sredstava, dosad najveći udio u proračunu EU-a

     zaštiti bioraznolikosti i rodnoj ravnopravnosti.

BIOEKONOMIJA: BUDUĆNOST EUROPSKE POLJOPRIVREDE I GOSPODARSTVA

Svjesna činjenice da su klimatske promijene u 21. stoljeću jedna od najistaknutijih prijetnji sigurnoj proizvodnji i opskrbi hranom, Europska komisija ističe smanjenje emisija ugljika odnosno postizanje klimatske neutralnosti do 2050. kao jedan od svojih najistaknutijih ciljeva.

Na tragu toga, svoj razvojni put temelji na implementaciji načela smanjenja emisija ugljika u svim segmentima industrije, gospodarstva i poljoprivrede. Svojim dokumentima Strategija bioekonomije  te Akcijski plan za bioekonomiju, Europska je komisija  odredila smjer razvoja  prema održivom biogospodarstvu koje koristi dostupne resurse iz biomase u cilju smanjenja potreba za novim resursima i dekarbonizacije energetske potražnje. Stoga se ciljanim financijskim instrumentima potiče ulazak poljoprivrednika i poduzetnika u sektor bioekonomije subvencionirajući primjenu učinkovitog kaskadnog korištenja sirovina kroz pojedine mjere Programa ruralnog razvoja te natječaje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

U užem smislu, bioekonomija ili biogospodarstvo (engl. bio-based economy)  definira se kao „inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija koje doprinosi  održivoj poljoprivredi i ribarstvu, sigurnosti opskrbe hranom i obnovljivih bioloških resursa (biomase) u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša“.

Temelj bioekonomije čini nastojanje da se proizvodi koji sadrže fosilni ugljik  (naftu i naftne derivate, prirodni plin) u proizvodnom procesu zamjene tvarima koje sadrže obnovljivi ugljik iz biomase. Sama biomasa trebala bi  se koristiti učinkovito, kaskadno i održivo, što podrazumijeva da se unutar bioekonomije pronalazi primjena i za nusproizvode poljoprivredne proizvodnje te donedavni otpad. Takvi se nuspropizvodi odnosno “otpad” tehnološkim procesima pretvaraju u proizvode s dodanom vrijednosti poput hrane, superhrane, lijekova ili kozmetičkih preparata (npr. koštice grožđa);  krmiva (npr. samljevene koštice masline), proizvoda iz biomase (npr. proizvodnja bioplastike iz mliječne sirutke ili pak kore od naranče; proizvodnja papira, tekstila te supstrata od taloga kave; proizvodnja bio-kože od ostataka gljiva)  te  energije iz biomase (peleti, briketi, bioplin).

No kakve su zapravo mogućnosti Republike Hrvatske i domaćih gospodarstvenika za proizvodnju i plasman proizvoda od biomase?

U Hrvatskoj su resursi u ovom segmentu koncentrirani pretežito u sektorima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture.

2019. godine Svjetska je banka temeljem sektorske analize poljoprivrednog sektora zaključila da Hrvatska ima golem potencijal pretvaranja svojeg poljoprivredno-prehrambenog sektora u suvremenu djelatnost koja potiče gospodarski rast, te stvara radna mjesta i ostvaruje prihod u ruralnim zajednicama. Drugim riječima, hrvatski poljoprivrednik koji u sklopu poljoprivredne proizvodnje raspolaže nusproizvodima poput komine ili sječke vinove loze ili masline; mliječnom sirutkom ili pak bilo kojim drugim „otpadom“ od proizvodnje može za istu u kontekstu bioekonomije pronaći novu, profitabilnu primjenu.

Više o razvojnim mogućnostima hrvatskog gospodarstva u okviru bioekonomije pročitajte u Sektorskoj analizi bioekonomije u izdanju Ekonomskog instituta iz Zagreba, dostupnoj na slijedećoj poveznici.

Ukoliko smo u ovom kratkom izlaganju uspjeli probuditi Vašu znatiželju, odnosno zanima li Vas koje konkretne mogućnosti bioekonomija pruža hrvatskim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, ne preostaje Vam drugo nego popratiti novi projekt LAG-a „Sjeverna Istra“ Bioekonomija i obnovljivi izvori energije u poljoprivredi, koji će se realizirati snimanjem dokumentarnog filma te pratećim promotivno-edukativnim aktivnostima tijekom ljeta i jeseni 2021.

Tko zna, možda Vam baš ovaj projekt podari inspiraciju za slijedeći poslovni pothvat…

DONESENE ODLUKE O ODABIRU PROJEKATA NA LAG NATJEČAJU ZA T.O. 4.1.1. “RESTRUKTURIRANJE, MODERNIZACIJA I POVEĆANJE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA”

 

Upravni odbor LAG-a „Sjeverna Istra“ donio je dana 20. lipnja 2021. godine Odluku o odabiru projekta za osam (8) projekata pristiglih na LAG natječaj za T.O. 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Predmetni je LAG-natječaj objavljen 16. studenog 2020. godine u inicijalnoj alokaciji od 568.389, 26 HRK a rok za podnošenje projektnih prijava tekao je u razdoblju od 03.12.2020. do 04.01.2021. Administrativna kontrola i postupak ocjenjivanja projektnih prijava izvršena je u periodu od veljače do svibnja 2021.

Ukupna alokacija sredstava  za predmetni LAG-natječaj povećana je početkom lipnja 2021. na 934.538, 57 HRK uslijed naknadne dodjele sredstava LAG-ovima za Prijelazno razdoblje 2021.- 2022., čime je omogućeno financiranje svih pristiglih projektnih prijava koje udovoljavaju propisanim uvjetima prihvatljivosti.

Temeljem Pravilnika o provedbi Podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, Podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i Podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar Mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz PRR RH za razdoblje 2014. – 2020. te Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoj RH 2014. – 2020., LAG će nakon pravomoćnosti Odluka u ime korisnika podnijeti Zahtjeve za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) koja će izvršiti administrativnu kontrolu te za prihvatljive projekte izdati konačnu Odluku o dodjeli sredstava.

Konačna rang listu odobrenih projekata dostupna je na slijedećoj poveznici: RANG LISTA T.O.4.1.1.

 

Objavljen Javni poziv na provedbu mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima i mjere Potpora za krizno skladištenje vina

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 18. lipnja 2021. godine Javni poziv na provedbu mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima i mjere Potpora za krizno skladištenje vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine.

Cilj mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima je osloboditi kapacitete prijema nove berbe grožđa, proizvodnje i skladištenja vina na način da se oslobađanje vina sa zaliha u skladištima proizvođača provede kroz dodjelu  potpore proizvođaču, na razini veleprodajne cijene vina, ako vino preda na destilaciju, a cilj mjere Potpora za krizno skladištenje vina je potaknuti proizvođače vina da određene količine vina zadrže u skladištu i ne stavljaju ga na tržište čime se uravnotežuje ponuda i potražnja u ovim okolnostima.

Sa provedbom aktivnosti korisnici mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima mogu započeti nakon izdavanja Odluke o odobrenju kvote.

Aktivnosti vezane uz destilaciju trebaju biti dovršene do 31.8.2021. godine, koji datum označava krajnji rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu.

Razdoblje skladištenja može započeti sa 29.6.2021. godine.

Aktivnosti vezane uz skladištenje trebaju biti dovršene do 27.8.2021. godine. Rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu je 31.8.2021. godine.

Vrijeme trajanja skladištenja koje se može odobriti je 60 dana.

Rok za podnošenje prijava na mjere počinje teći od 19.6.2021. i traje do 28.6.2021. godine.  Javni poziv sa pripadajućim prilozima možete preuzeti ovdje.

1. Izmjena LAG-natječaja za TO 4.1.1. objavljenog 16.11.2020. godine!

Dana 20. lipnja 2021. godine LAG “SJEVERNA ISTRA” objavljuje ispravak 7. LAG-natječaja za tip operacije 4.1.1. „restrukturiranje, modernizacije i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, 2.1. u dijelu povećanja ukupnog iznosa raspoloživih sredstava u iznosu od  934.538,57 HRK.

Tekst LAG-natječaja s pratećom dokumentacijom dostupan je ovdje.

 

Objavljen novi natječaj za provedbu tipa operacije 7.4.1 Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 7. lipnja 2021. godine treći natječaj za provedbu Podmjere 7.4 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ – provedba tipa operacije 7.4.1 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“.

Prihvatljivi korisnici su:

jedinice lokalne samouprave – za sve prihvatljive projekte unutar Natječaja
trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave – za projekte tržnica
javne ustanove dječji vrtići– za projekte dječjih vrtića
dobrovoljna vatrogasna društva – za projekte vatrogasnih domova

Ukupan iznos raspoloživih sredstava potpore je 250.000.000,00 HRK od čega:

  1. 50.000.000 HRK za sektor tržnica
  2. 50.000.000 HRK zasektor vatrogasnih domova
  3. 100.000.000 HRK za sektor društvenih domova/kulturnih centara i sportskih građevina
  4. 50.000.000 HRK za sektor dječjih vrtića

Najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 15.000 EUR, a najviša vrijednost potpore po projektu do 1.000.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti, dok je intenzitet javne potpore od 80 do 100%.

Rok za podnošenje prvog dijela zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju prvog dijela zahtjeva za potporu je od 16. srpnja 2021. godine od 12:00 sati do 30. rujna 2021. godine do 12:00 sati.

Detaljnije možete pogledati ovdje.

Najava webinara: “OPG turizam – kako iskoristiti online kanale za povećanje prihoda”

Hrvatska zajednica županija pokrenula je zanimljivu edukaciju čiji je cilj pomoći vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava izgraditi vlastiti “brend” u okviru njihove turističke ponude. S tom će namjerom 27. svibnja 2021.  organizirati  webinar na temu

OPG turizam – kako iskoristiti online kanale za povećanje prihoda” u sklopu kojeg će educirati sudionike o jednostavnim alatima online promocije kojima će doprinijeti povećanju upita, posjetitelja te u konačnici, prihoda. Fokus radionice nije oglašavanje, već iskorištavanje besplatnih alata i pravih platformi za privlačenje novih korisnika. Polaznici će naučiti da je važno pojaviti se tamo gdje ih korisnici traže – na Googleu. 

Prijave na webinar vrše se putem online-obrasca na sljedećoj poveznici a otvorene su do 20. svibnja 2021.

Pokrenuta nova mreža EUROPE DIRECT centara diljem Europe

Krajem travnja započelo je s radom više od 420 centara EUROPE DIRECT diljem EU-a koji će građanima omogućiti upoznavanje temeljnih odrednica Europske unije, njezinih politika, razvojnih smjernica i ostalih zanimljivosti.

Nova mreža EUROPE DIRECT namijenjena je pružanju pravodobnih i objektivnih informacija o europskim pitanjima a nastojat će građane uključiti i u rasprave o trenutačnom stanju Europske unije i njezinoj budućnosti. Zahvaljujući aktivnostima informiranja i uključivanja građana centri će pridonijeti europskoj javnoj sferi i podići svijest o EU-u i njegovim prioritetima, mogućnostima i izazovima s kojima se suočava. Neka od gorućih pitanja u trenutnim okolnostima koja će zacijelo zanimati sve građane jesu npr. što EU čini za poticanje gospodarskog oporavka i daljnjeg gospodarskog razvoja, kako se Unija bori s pandemijom te na koji način djeluje da bi ostvarila zelenu i digitalnu tranziciju.

O ovim se pitanjima moguće informirati u jednom od 10 centara EUROPE DIRECT mreže u Hrvatskoj pri slijedećim tijelima:

  • Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – EUROPE DIRECT Dubrovačko-neretvanske županije
  • Međimurska županija – EUROPE DRECT Čakovec
  • Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije – EUROPE DIRECT Karlovac
  • PORA Regionalna razvojna agencija Koprivničko-križevačke županije – EUROPE DIRECT Koprivničko-križevačke županije
  • Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije – EUROPE DIRECT Osijek
  • Riječka razvojna agencija Porin – EUROPE DIRECT Rijeka
  • Europski dom Slavonski Brod – EUROPE DIRECT Slavonski Brod
  • Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije osnovana – EUROPE DIRECT Split
  • Razvojna agencija Šibensko-kninske županije – EUROPE DIRECT Šibensko-kninske županije
  • Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA – EUROPE DIRECT Zadar

 

Kontakt podatke svakog pojedinog punkta EUROPE DIRECT mreže u Hrvatskoj pronađite na sljedećoj poveznici.