Novosti

STUDIJSKI POSJET LAG-a MOSLAVINA

U razdoblju od 22.09.2022. do 24.09.2022. bili smo domaćinom studijskog posjeta kolega iz LAG-a Moslavina za koje smo organizirali  edukativni program namijenjen razmjeni iskustava u provedbi mjere 19 te  pripremi za novo programsko razdoblje.  Tijekom trodnevnog boravka za kolege smo organizirali bogat program predavanja, radionica i terenskih obilazaka lokalnim primjerima dobre prakse, odnosno reprezentativnim subjektima u sektoru poljoprivrede i prerade koji su s našim gostima podijelili svoja iskustva sa prijavom i provedbom projekata unutar Programa ruralnog razvoja RH. Gosti su tako imali prilike upoznati neke od najzanimljivijih  gospodarskih subjekata na području LAG-a “Sjeverna Istra”, ali i pobliže upoznati lokalnu tradiciju i gastronomiju.

Posjet ovih dragih gostiju podsjetio  nas je na važnost suradnje i razmjene iskustva u provedbi LEADER-a te je stvorio temelje za neku buduću suradnju u novom programskom razdoblju.Veselimo se novim budućim budućim susretima sa našim dragim prijateljima iz Moslavine!

Foto galerija

KONAČNA RANG LISTA T.O. 7.4. unutar LAG-natječaja!

Dana 23.09.2022. LAG objavljuje konačnu rang-listu unutar LAG-natječaja za TO 7.4. objavljenog 22.2.2022. godine.

Ukupna alokacija sredstava  za predmetni LAG-natječaj iznosio je 2.285.038,50 HRK te je omogućeno financiranje svih pristiglih projektnih prijava koje udovoljavaju propisanim uvjetima prihvatljivosti.

Temeljem Pravilnika o provedbi Podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, Podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i Podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar Mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz PRR RH za razdoblje 2014. – 2020. te Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoj RH 2014. – 2020., LAG će nakon pravomoćnosti Odluka u ime korisnika podnijeti Zahtjeve za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) koja će izvršiti administrativnu kontrolu te za prihvatljive projekte izdati konačnu Odluku o dodjeli sredstava.

Konačna rang listu odobrenih projekata dostupna je na slijedećoj poveznici: KONAČNA RANG LISTA T.O. 7.4.

APPRRR – Strateški plan ZPP 2023.-2027. poslan na odobrenje u Europsku komisiju

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. poslan je od strane Ministarstva poljoprivrede na odobrenje u Europsku komisiju u petak, 23. rujna 2022. godine. U roku od šest tjedana očekuje se odgovor Europske komisije, a u međuvremenu Ministarstvo poljoprivrede nastavlja rad na pripremi provedbe Strateškog plana u partnerstvu sa svim dionicima.

Strateški plan ZPP-a je temeljni dokument za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (Europski fond za jamstva u poljoprivredi iz kojeg se financiraju izravna plaćanja i sektorske intervencije i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za financiranje intervencija ruralnog razvoja). Ukupni iznos sredstava koji će biti na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima, prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, šumoposjednicima, proizvođačkim organizacijama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, lokalnim akcijskim grupama te onima koji će informirati i educirati poljoprivrednike i šumoposjednike i pomoći im pri uvođenju inovativnih rješenja iznosi gotovo 3,8 milijardi eura za petogodišnje razdoblje.

S obzirom na izazove s kojima se susreće i hrvatska poljoprivreda, Vlada RH je povećala stopu nacionalnog doprinosa s 15 % na 20 % , čime je omotnica za hrvatsku poljoprivredu povećana za 103,5 milijuna eura. Također, ova Vlada je tijekom pregovara u sklopu paketa mjera za otpornost i oporavak za hrvatske poljoprivrednike osigurala dodatnih 201 milijun eura EURI sredstava koji su stavljeni na raspolaganje kroz Program ruralnog razvoja u dvije godine prijelaznog razdoblja.

Strateški plan ZPP za razdoblje 2023. – 2027., osim same potpore za ekološku poljoprivredu vrijedne više od 237 milijuna eura, osigurava dodatna sredstva i zasebne natječaje za ekološke proizvođače, a od prvog Nacrta SPP ZPP-a dodane su još dvije poljoprivredno – okolišne vrste potpora te je povećan iznos sredstava za korištenje obnovljivih izvora energije. Strateškim planom 2023.-2027. osigurano je više od 229 milijuna eura ukupnih javnih sredstava za primarnu proizvodnju te 160 milijuna eura za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda s ciljem stvaranja proizvoda dodane vrijednosti te dodatna sredstva za ostvarivanje potpore za dobrobit životinja, uz novu potporu za junice u intervenciji dobrobit životinja, s obzirom na smanjeni domaći uzgoj u proteklom desetljeću.

Generacijska obnova ostaje ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede, pa je potpora za mlade poljoprivrednike osigurana i iz izravnih plaćanja i iz mjera ruralnog razvoja te će se mladima staviti na raspolaganje gotovo 114 milijuna eura, uz povećanu pojedinačnu potporu, maksimalni intenzitet ulaganja 80 % te mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta bez ograničenja (u smislu udjela cijene zemljišta u ukupno prihvatljivim troškovima) kroz zajmove/kredite.

Kako bi osigurali da se proizvodnja nastavi i unaprijedi i na područjima s težim uvjetima gospodarenja, poljoprivrednim proizvođačima na gorsko planinskim područjima i područjima krša, a u odnosu na prvi Nacrt SP ZPP-a, degresivnost (umanjenje potpora sukladno povećanju površine) se neće primjenjivati na prvih 50 ha, a izdvajanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima su povećana za više od 40 milijuna eura.

Strateški plan ZPP-a kao ključan dokument za razvoj hrvatske poljoprivrede u petogodišnjem razdoblju nastao je u suradnji sa svim dionicima, da bi se definirale potrebe hrvatskog poljoprivrednog sektora i prerade te kako bi se osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje te očuvali proizvodni resursi i prehrambena sigurnost hrvatskih građana. Ministarstvo poljoprivrede od 2020. godine vodi strukturirani dijalog s Europskom komisijom u cilju izrade Strateškog plana koji će doprinositi dogovorenim ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike, uvažavajući sve hrvatske posebnosti.

Europska komisija usvojila Sporazum o partnerstvu i prihvatila hrvatsku strategiju ulaganja u novom financijskom razdoblju 2021.-2027.

Usvajanjem Sporazuma o partnerstvu Hrvatska je ispunila sve formalne uvjete za početak korištenja 9 milijardi eura iz fondova EU za gospodarski i društveni razvoj do 2027.

Europska komisija danas je usvojila Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom za financijsko razdoblje 2021. – 2027., utvrđujući strategiju ulaganja u iznosu od 9 milijardi eura za financiranje kohezijske politike.

Sporazum uspostavlja strategiju ulaganja Republike Hrvatske u novom financijsko razdoblju, koja istovremeno predstavlja i kontinuitet u odnosu na prošlo razdoblje i iskorak u vidu naglaska na teritorijalne posebnosti i jačanje razvoja svih hrvatskih regija.

“Važnost Kohezijske politike Europske unije vidljiva je u svim dijelovima Hrvatske i nakon našeg prvog Višegodišnjeg financijskog okvira. Sada s novim Partnerskim sporazumom vrijednim novih 9 milijardi eura otvoren je put novim prilikama za jače ulaganje u razvoj hrvatskih regija, u slabije razvijena područja i jačanje gospodarstva uz ulaganja u energetsku učinkovitost, borbu s klimatskim promjenama kao i ulaganja u kvalitetnije javne usluge zdravstva, znanosti i obrazovanja te socijalne zaštite“, istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

Sporazumom su obuhvaćeni Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. (PKK) sa 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP) s 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. s 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. – 2027. s 243,7 milijuna eura kojima su obuhvaćeni sljedeći ciljevi politike: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima.

Sredstva kohezijske politike koristit će se u svojem dosad najvećem iznosu za daljnje jačanje gospodarstva, potporu zelenoj i pravednoj tranziciji koja će ublažiti utjecaj energetskih i klimatskih izazova na gospodarstvo i društvo u cjelini, daljnje poboljšanje mobilnosti i prometne povezanosti s velikim naglaskom na gradove, sela i otoke, te ulogu hrvatskih županija kao i jačanje društvene kohezije i tranziciju hrvatskih regija. Sa ciljem postizanja uravnoteženog regionalnog razvoja ulaganja će se usmjeriti i na slabije razvijena područja te područja s razvojnim posebnostima putem svih ciljeva politike iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Iz Fonda za regionalni razvoj preko 1,7 milijardi eura izdvojit će se za jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacijom i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, kao i za industrijsku tranziciju Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske.
Najznačajnija sredstva predviđena su za zelena ulaganja u energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije te zaštitu okoliša i jačanja otpornosti spram klimatskih promjena. Uključujući aktivnosti i ulaganja za prelazak na kružno gospodarstvo, jačanje bioraznolikosti. U sklopu zelenih ulaganja su i ona za razvoj zelene urbane infrastrukture, promicanje održive urbane mobilnosti, kao i jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima.

Za navedena ulaganja izdvojit će se 1,6 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 800 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, a to je 39% Kohezijskog fonda i 31% Europskog fonda za regionalni razvoj.

Dodatno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 198 milijuna eura za ulaganja u poticanje održivog ribarstva, obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture te jačanje održivog upravljanja morima i oceanima.

Za razvoj održive, pametne i sigurne prometne povezanosti izdvojit će se gotovo 1 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. S ciljem osiguravanja veće razine povezanosti te jačanja mobilnosti, ulaganja će biti usmjerena na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te razvoj regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži (željeznice, javni prijevoz).

Više od 600 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 1,9 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus uložit će se u tržište rada, zapošljavanje, jačanje zdravstvenog sustava i primarne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne inovacije.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj izdvojiti će se gotovo 700 milijuna eura za integrirani teritorijalni razvoj.  Sredstva su predviđena za razvoj urbanih područja – svi gradovi sjedišta županija, kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja koja su u odnosu na prethodno razdoblje proširena na sve krajeve Hrvatske.  Previđena su i ulaganja u područja s posebnim teritorijalnim posebnostima.

Istovremeno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 31 milijun eura za ulaganja u omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica.

Uspostavom novog Fonda za pravednu tranziciju, Hrvatskoj su u sklopu Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju (TPPT) dodijeljena sredstva u iznosu od  186 milijuna eura kako bi se ublažio učinak tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje kroz jačanje poduzetništva, primarno usmjerenog prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, doprinos smanjivanju emisija stakleničkih plinova te diversificiranje regionalnog gospodarstva.

 

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

VLADA RH OBJAVILA: PAUŠALNA POTPORA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE

Vlada Republike Hrvatske najavila je 200 milijuna kuna izvanredne pomoći poljoprivrednicima koji se zbog ekstremne suše susreću sa brojnim problemima u poljoprivredi.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković tvrdi kako opskrba hranom na jedinstvenom europskom tržištu nije ugrožena. Hrvatska je dio europskog tržišta te unatoč krizama i najavama prethodnih godina vrijednost proizvodnje hrane nije padala nego je kontinuirano rasla. Zbog klimatskih nepogoda zabilježen je pad proizvodnje i rast cijena, međutim održana je količina te čak i rast stočarske proizvodnje. Suša je više pogodila proljetne nego zimske kulture.

Mjere kojima će se pomoći poljoprivrednicima biti će zakonite i na vrijeme. Omogućiti će se paušalna potpora za poljoprivredne proizvođače do 15 tisuća eura te će se tražiti izmjena programa ruralnog razvoja. Za korištenje mjera biti će potrebno primjenjivati dobre agrokulturne prakse.

Ministrica Vučković najavila je kako će se po prvi puta sufinancirati nabava opreme za navodnjavanje kako bi se potaknula dobra praksa navodnjavanja u Hrvatskoj. Vlada je dosad isplatila gotovo 500 milijuna kuna za sufinanciranje obnovljivih izvora energije.

Poljoprivrednici koji su suočeni sa štetom od suša mogli bi prve isplate dobiti već krajem studenog. Naknade za štetu povrtlarima čiji su nasadi stradali od tuče proljetos još nisu isplaćene, ali su sve županije objavile programe pomoći, upis je završio te će novac biti isplaćen u vrlo kratkom periodu.

Sve potpore FZOEU-a namijenjene kupnji električnih automobila razgrabljene u manje od sat vremena!

Ovogodišnjim je natječajem  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  namijenjenom poticanju  građana za kupnju e-vozila bilo alocirano je ukupno 103,3 milijuna kuna.

Natječaj je otvoren je 27. lipnja 2022.  u  osam sati ujutro, a već do 08.30 sati je bilo popunjeno 99% rezervacija od ukupno 103,3 milijuna kuna. Od 08.50 sati prijavljivanje za poticaje više nije bilo moguće.

Iz Fonda navode kako je način prijave za građane i tvrtke istovjetan prošlogodišnjem. Krajem svibnja objavljen je javni poziv za iskaz interesa prema distributerima automobila, a  krajem lipnja i javni poziv za sufinanciranje kupnje električnih vozila za građane i tvrtke. Iznosi poticaja po vozilu ove se godine nisu mijenjali te  oni iznose 20 do 70 tisuća kuna, ovisno o kategoriji vozila i vrsti pogona, navode u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

To znači da će se i ove godine provedba dodjele bespovratnih sredstava za kupnju ekoloških vozila provoditi po proceduri koja je uvedena lani, a pokazala se kao efikasnija od dotadašnje prakse. Naime, prošle je godine uveden nov, izmijenjeni proceduralni način, prema kojem se izbjegao famozni “najbrži prst”, odnosno model prema kojem su poticaje dobivali oni koji su se uspjeli prvi prijaviti. Osim što su takav sustav kritizirali i građani i pravne osobe, on je bio i neuspješan jer je na kraju samo 50 posto građana kojima je poticaj odobren, taj poticaj i iskoristilo. Novim sustavom građani i pravne osobe na javni poziv više se ne prijavljuju neposredno, već putem ovlaštenih trgovaca motornih vozila u Republici Hrvatskoj. Tako će i ove godine Fond prvo raspisati javni poziv na koji će se moći javiti trgovci koji će putem aplikacije Fonda prijaviti prodajna mjesta i dostupne modele vozila. Na njihovim prodajnim mjestima građani i pravne osobe dobit će ponudu za vozilo i trgovci će za njih obaviti prijavu za poticaje.

Dakle, oni koji žele poticaje i dalje će morati biti brzi, odnosno pripremiti se prije objave javnog poziva, što znači proučiti ponudu vozila za koja mogu aplicirati za potpore i koja se nude na našem tržištu, a takvih je svakim danom sve više. Prema informacijama iz Fonda, iskorištenost sredstava s prošlogodišnjeg javnog poziva je puno bolja nego je to bilo prethodnih godina, no točnu analitiku još nemaju. Razlog je i to što se rok za kupnju vozila, odnosno iskorištavanje rezerviranih sredstava prolongirao zbog produženih rokova isporuke automobila na globalnoj razini. Procedura nakon uspješne rezervacije poticaja je, dakle, poput lanjske.

Kupac će biti dužan uplatiti minimalni predujam od 7% traženih sredstava Fonda, primjerice ako se traži poticaj od 70.000 kuna, trgovcu će morati uplatiti 4900 kuna. Rok isporuke i korištenja poticaja bit će devet mjeseci od odobrenja sufinanciranja. Daleko najtraženija vozila za sufinanciranje prošle godine bili su električni automobili, za koje se će se i ove godine moći dobiti 70.000 kuna. Primjerice, lani su sredstva rezervirana za 1943 vozila, od čega je 1785 električnih, 157 plug-in hibridnih te jedno vozilo na ukapljeni prirodni plin. Za plug-in hibride (priključni punjivi hibridi) će se i dalje moći dobiti 40.000 kuna, a za električna vozila L1-L7 kategorije (mopedi, motocikli, laki četverocikli) 20.000 kuna.

Preuzeto sa portala: poslovni.hr

NOVI TRENDOVI U URBANOJ MOBILNOSTI

 

 

U Europskoj uniji će do 2030. godine na cestama biti više od 60 milijuna osobnih električnih vozila, više nego u Kini ili SAD-u, pokazalo je istraživanje nezavisne konzultantske kuće Horváth.

Sve skuplje gorivo ubrzat će elektrifikaciju voznog parka osobnih vozila u Europskoj uniji, pa će prodaja električnih automobila već do 2030. godine činiti više od pola ukupne prodaje automobila u EU-u, kažu u Horváthu.

Horváth procjenjuje da će 2030. godine trećinu voznog parka osobnih vozila u EU-u činiti električna vozila, čime će EU biti globalni lider, s više električnih vozila od SAD-a i Kine. Procjenjuje se da će do 2030. u SAD-u biti oko 20 milijuna električnih vozila koja čine 10-tak posto voznog parka, a u Kini oko 40 milijuna odnosno 15-tak posto.

S tako velikim porastom broja električnih vozila raste i potreba za električnom energijom i raznom ponudom usluga za njihovo punjenje. Za pokretanje 60 milijuna električnih vozila 2030. godine trebat će osigurati više od 180 teravatsati električne energije, procjenjuje Horváth.

Vrijednost tržišta punjenja električnih vozila u EU-u će do 2030. godine premašiti 45 milijardi eura, a do 2040. godine 100 milijardi eura, kažu u toj konzultantskoj kući.

Drže da će se punjenje razvijati u tri smjera, ovisno o mjestu i očekivanom vremenu: 75 posto tržišta odnosi se na usluge punjenja vozila kod kuće i na radnom mjestu gdje je očekivano vrijeme punjenja preko 150 minuta, 15 posto čine usluge usputnog punjenja (prilikom obavljanja drugih poslova poput šopinga, posjete restoranima i sl.) gdje je očekivano vrijeme punjenja između 30 i 150 minuta te usluge punjenja na putovanjima koje čine 10 posto tržišta i gdje je ključno da je vrijeme punjenja ispod 30 minuta.

Daljnji razvoj tržišta ide u smjeru razvoja mobilnosti kao usluge, a u Horváthu smatraju da je već sada tržište spremno s obzirom da je već 20 posto vlasnika vozila spremno na ustupanje svojih vozila u komercijalne svrhe. Zbog toga u Horváthu procjenjuju da će već do 2035. godine tržište mobilnosti kao usluga u EU-u dosegnuti 200 milijardi eura.

– Automobilska industrija je usred velike transformacije jer s jedne strane imamo pad potražnje za komponentama i vozilima pogonjenim motorima s unutarnjim izgaranjem, dok proizvođači komponenti za električne baterije i električna vozila bilježe sve veći rast potražnje.

Najveće prilike u trenutnoj fazi razvoja tržišta vidimo u razvoju tržišta punjenja električnih vozila, a u drugoj fazi i u razvoju različitih usluga mobilnosti – izjavila je Maria Boldor iz Horvátha.

 

Preuzeto sa portala: Leader Media

NASTAVAK IZRADE NOVE LRS ZA RAZDOBLJE 2023. – 2027. – UKLJUČITE SE I VI!

LAG „Sjeverna Istra“ početkom 2022. započeo je postupak izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a za razdoblje 2023.-2027. Podsjećamo, Lokalna razvojna strategija LAG-a temeljni je plansko-strateški dokument temeljem kojeg će se u narednom programskom razdoblju 2023.-2030. na području obuhvata LAG-a „Sjeverna Istra“ provoditi Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske odnosno temeljem koje će se raspisivati LAG-natječaji. Proces izrade Lokalne razvojne strategije interaktivni je proces koji podrazumijeva suradnju relevantnih dionika iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora kao i uključivanje uže i šire javnosti u cilju čim detaljnijeg mapiranja razvojnih potreba teritorija.

 

U tu Vas svrhu LAG „Sjeverna Istra“  poziva da se uključite u izradu te doprinesete što kvalitetnoj strategiji.

 

A kako to učiniti?

 

 

Pošaljite na sljedeći mail: info@lag-sjevernaistra.hr svoje osobne podatke, email/broj telefona i sektor kojem pripadate, a to su; javni sektor, gospodarski ili privatni sektor i civilni sektor, nakon čega ćemo Vas kontaktirati i uputiti u način kako dostaviti svoje prijedloge!

 

 

ZAPOČELA IZRADA NOVE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-a!

LAG „Sjeverna Istra“ početkom 2022. započeo je postupak izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a za razdoblje 2023.-2027. Podsjećamo, Lokalna razvojna strategija LAG-a temeljni je plansko-strateški dokument temeljem kojeg će se u narednom programskom razdoblju 2023.-2030. na području obuhvata LAG-a „Sjeverna Istra“ provoditi Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske odnosno temeljem koje će se raspisivati LAG-natječaji. Proces izrade Lokalne razvojne strategije interaktivni je proces koji podrazumijeva suradnju relevantnih dionika iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora kao i uključivanje uže i šire javnosti u cilju čim detaljnijeg mapiranja razvojnih potreba teritorija.

U tu će svrhu LAG „Sjeverna Istra“ tijekom većeg djela godine provoditi brojne aktivnosti namijenjene informiranju javnosti te njenom uključivanju u izradu LRS putem javnih konzultacija. Od navedenih aktivnosti LAG će održati predavanja za javnost, radionice sa pojedinim ciljnim skupinama, ankete i istraživanja, radne skupine i dr.

Cilj ovih aktivnosti jest prikupiti čim relevantnije i aktualnije podatke s terena kako bi naša buduća Lokalna razvojna strategija za razdoblje 2023.-2027. mogla kvalitetno obuhvatiti sve razvojne potrebe i čim konkretnije doprinijeti razvoju teritorija.