OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U POLJOPRIVREDI: DOPRINOS KLIMATSKOJ NEUTRALNOSTI, ALI I KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNIKA!
Sve izraženije klimatske promjene stavljaju visoke zahtjeve pred sve gospodarske sektore pa tako i poljoprivredu, u kojoj se one najviše osjete djelovanjem ekstremnih temperatura, suša, poplava, pojačane pojave štetnika i sl. Poljoprivreda je stoga jedna od grana od koje se očekuje brza i učinkovita prilagodba načelu postizanja klimatske neutralnosti kroz dekarbonizaciju poljoprivrednih djelatnosti ali i žetvu ugljika.
Među najkonkretnijim načinima implementacije niskougljičnog modela poslovanja je i primjena obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima. Korištenjem OIE moguće je pokriti vlastitu energetsku potražnju poljoprivrednih gospodarstava, ali i prodaja viškova energije u mrežu.
Energetske potrebe na poljoprivrednim gospodarstvima
Kako bi se otkrile i ostvarile mogućnosti poljoprivrednih gospodarstava u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije, potrebno je najprije odrediti energetske potrebe istoga.
Poljoprivredna proizvodnja zahtijeva izravno i neizravno korištenje energije koje u cilju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda ovisi o području proizvodnje (ratarstvo, stočarstvo povrćarstvo na otvorenom ili u zaštićenom prostoru, vinogradarstvo, voćarstvo itd.). Uz klimatske uvjete i veličinu gospodarstva važno je uzeti u obzir radi li se o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili preradi te postojećoj logistici na gospodarstvu.
Energetske potrebe na poljoprivrednim gospodarstvima očituju se u tri segmenta:
– potreba za električnom energijom (ventilatori, pumpe, uređaji, informatika);
– potreba za toplinskom energijom (grijanje vode, prostora te sušenje);
– potreba za pogonskim gorivom (prijevoz, vozila)
Kako bi se izračunala energetska potreba svakog gospodarstva, potrebno je razmotriti proizvodne procese i njihove energetske potrebe kao što su primjerice: primjena dizel goriva prilikom obrade tla, mehanizirane sjetve, prijevoza gnojiva, gnojidbe i zaštite bilja; energetske potrebe navodnjavanja na otvorenom ili u zaštićenom prostoru, grijanje, hlađenje zaštićenog prostora, osvjetljenje zaštićenog prostora, mehanizirana rezidba, berba, sortiranje, pakiranje, hlađenje i prerada poljoprivrednih proizvoda; sustavi potrošnje energije u stočarstvu od mljekarstva i prerade mlijeka do proizvodnje mesa i njegove prerade.
Sukladno obimu vlastitih energetskih potreba, dio poljoprivrednih proizvođača u nekim zemljama Europske unije (EU) bavi se osim proizvodnjom hrane i proizvodnjom energije koje im omogućuje djelomično ili potpuno namirivanje vlastitih energetskih potreba, a u nekim slučajevima čak i prodaju viškova energije. Takvom vrstom diversifikacije proizvodnje proširuju svoje djelatnosti izvan poljoprivrede osiguravajući dodatne izvore prihoda.
Ako govorimo o učinkovitom korištenju energije, prvi je korak za poljoprivrednika praćenje vlastitih računa za energiju. Kroz određivanje potreba za energijom moguće je izraditi energetski plan s mjerama za uštedu energije, koja su specifična za svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo. S obzirom na specifičnost svakog gospodarstva, ne postoje univerzalni recepti odnosno rješenja te bi svako gospodarstvo trebalo bi uz energetske potrebe razmotriti i resurse kojima raspolaže te razraditi model njihove primjene u energetske svrhe. Ujedno, svaki bi ozbiljni poljoprivrednik trebao također razmotriti načine optimizacije postojeće infrastrukture u cilju smanjenja gubitaka energije.
Osim popularne primjene solarne energije za proizvodnju toplinske energije, među poljoprivrednicima je sve popularnija i primjena lignocelulozne (drvne) biomase kao energenta.
Brojna poljoprivredna gospodarstva raspolažu lignoceluloznom biomasom u obliku rezidbenih ostataka voćaka, vinove loze, maslina, te kukuruzne stabljike i klipova.
Ovakva se biomasa može relativno lako pretvoriti u energiju preradom za energetsko tržište u obliku sječke, peleta ili briketa, a moguće je dakako stvoriti i druge proizvode koji nastaju naprednim tehnologijama termičke obrade biomase (ugljen, sintetski plin i bioulje iz procesa pirolize te sintetski plin iz procesa rasplinjavanja).
Željeli biste saznati više o primjeni obnovljivih izvora energije na svojem poljoprivrednom gospodarstvu?
Projekt LAG-a “Sjeverna Istra” „Bioekonomija i obnovljivi izvori energije u poljoprivredi“ istražuje konkretne mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije za poljoprivrednike i druge gospodarske subjekte, te ujedno donosi pregršt korisnih i poticajnih ideja kojima zainteresirani gospodarstvenici mogu optimizirati svoje poslovanje primjenom niskougljičnih rješenja u poslovanju.
Projekt se provodi izradom edukativnog filma istoimenog naziva namijenjenog poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, ali i široj javnosti zainteresiranoj za energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo, te je njegovo premijerno prikazivanje predviđeno za jesen 2021.
