Novosti

POZIV NA PREDSTAVLJANJE EU PROJEKTA SMALLABLE

LAG poziva sve zainteresirane na predstavljanje projekta „SmallABLE“ koji će se održati dana  22. listopada 2024. u Pučkom otvorenom učilištu Buje, s početkom u 8:50 sati.

Uz predstavljanje projekta i ostvarenih rezultata, fokus događanja je i na jačanju kapaciteta civilnog društva za angažman u zajednici.

Stoga ćete u sklopu programa imati prilike upoznati i

1.Primjere dobre prakse – relevantne udruge koje svojim radom doprinose stvaranju pozitivnih promjena u ruralnim sredinama, te

2. Mogućnosti projektnog financiranja za neprofitne organizacije kroz besplatnu radionicu

 

Radionice i prezentacije biti će posebno zanimljive svima onima koji i sami djeluju unutar udruga i neprofitnih organizacija, te žele saznati više mogućnostima financiranja svojih ideja preko nacionalnih i europskih izvora.

Drugim riječima – inspirirajte se i saznajte kako napisati dobar projekt za svoju udrugu ili neprofitnu organizaciju!

 

 

 

 

 

LAG-ovi SUDJELUJU U STUDIJSKOM PUTOVANJU U OKVIRU PROJEKTA “PRIJENOS DOBRIH STOČARSKIH PRAKSI STOČARSKIH PROIZVODA”

U terminu  od 7.10.-9.10.2024.  LAG “Sjeverna Istra”  sudjelovao je u studijskom posjetu  talijanskim regijama Emilia Romagna i Veneto s ciljem upoznavanja inovativnih gospodarskih subjekata u sektoru stočarstva (proizvodnje i prerade). Studijski posjet realiziran je unutar projekta “Prijenos dobrih stočarskih praksi stočarskih proizvoda” kojeg u partnerstvu provode istarski LAG-ovi:  LAG  “Južna Istra” (nositelj projekta), LAG “Središnja Istra” te LAG “Istočna Istra”. Projekt se financira unutar “Javnog poziva za financiranje projekata/programa udruga u okviru javnih potreba u poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu, ribarstvu i vodnom gospodarstvu Istarske županije za 2024. godinu”.

Budući da je glavni cilj projekta jačanje sektora stočarstva na području Istarske županije, u studijskom su posjetu uz predstavnike LAG-ova sudjelovali i poljoprivredni proizvođači iz sektora stočarstva sa područja cijele Istre.  Pored glavnog cilja, projektom se nastoji poticati i razmjena dobrih proizvođačkih praksi stočarskih proizvoda (mlijeka, mliječnih proizvoda te suhomesnatih proizvoda), usvajanje novih znanja te uočavanje potencijala u diverzifikaciji poljoprivredne proizvodnje kao i identifikacija načina valorizacije proizvoda iz sektora stočarstva.

Prvog radnog dana studijskog putovanja sudionici su realizirali posjet:

  • Farmi i proizvodnom pogonu “Allevamento Veneto Ovini” u Anguillari gdje su imali prilike upoznati primjer dobre prakse tova ovaca. Sudionicima je predstavljena farma, te proizdni pogon, gdje su mnogi istarski proizvođači koji i sami tove ovce imali prilike razmjeniti iskustvo i porazgovarati o aktualnim prilikama u uzgoju ovaca.

Drugog radnog dana studijskog putovanja sudionici su realizirali posjete:

  • Sirani s dugogodišnjom tradicijom “Azienda agricola biologica La Villa” : sudionici su prisustvovali cijelom procesu proizvodnje sira Parmiggiano Reggiano, sira koji je izuzetno valoriziran, ne samo radi svojih organoleptičkih svojstva, nego i radi načina izrade, kao i svojih nutricionističkih svojstva.
  • Proizvođaču parmskog pršuta “Fratelli Galloni S.p.A”, gdje su se sudionici upoznali s najnovijim tehnologijama u preradi suhomesnatog proizvoda, parmskog pršuta.
  • Vinariji “Lamoretti”, gdje su sudionici ručali i upoznali se s radom vinarije, a predstavnici LAG-ova su razmjenili iskustva s talijanskim LAG-om “GAL del Ducato”.

Trećeg radnog dana studijskog putovanja sudionici su realizirali posjet:

  • Farmi koza: Azienda agricola Capra Murciana di Dall’Arche Arianna“. Farma sa proizvodnim pogonom je sufinancirana iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kroz Program za ruralni razvoj za regiju Veneto 2014-2020. Gospodarstvo se bavi ekološkim uzgojem koza i proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda. Na gospodarstvu su bili prisutbni i predstavnici LAG-a “GAL dell’Alta Marca Trevigianna”, koji su u sudionicima predstavili svoj djelokrug rada te su ih upoznali s terminom PPL: piccole produzioni locali. Termin predstavlja mrežu malih lokalnih proizvođača koji slijede niz pravila kako bi se zadržali u mreži i dobili određene benefite za podupiranje poljoprivredne proizvodnje. 
  • Vinariji i njenom proizvodnom pogonu “La Tordera”. Tvrtka se bavi proizvodnjom zaštićenog pjenušavog vina Prosecco. Enolog vinarije je sudionicima pokazao proizvodni pogon, te im je prezentirao inovativne tehnologije kojima se dobiva vrhunski proizvod.

Sudionici studijskog putovanja su ovim posjetima usvojili neizmjerno veliko znanje, ne samo u okviru shvaćanja inovativnih procesa, nego i razmjenom informacija o mogućnostima sufinanciranja projekata. Proizvođači stočarskih proizvoda sa područja Istarske županije mogu i sami zatražiti sufinanciranje svojeg projekta, a jedan od načina je i prijavom na natječaj kojeg će LAG “Sjeverna Istra” krajem ove ili početkom iduće godine. Sudionici studijskog putovanja su i sami izrazili kako im je ovo putovanje dalo uvid u nove, inovativne načine poslovanja i diverzifikaciju svoje proizvodnje i poslovanja općenito. Ukoliko Ste i sami proizvođač stočarskih proizvoda, a imate želju za razvoj i potrebu za sufinanciranje projekta, budite slobodni popuniti Obrazac iskaza interesa.

Više o fotografija sa studijskog putovanja možete pogledati u našoj fotogaleriji.

 

 

 

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA “SmallABLE”

LAG Sjeverna Istra poziva zainteresiranu javnost na predstavljanje europskog projekta SmallABLE, koje će se održati dana 22.10.2024. u prostorijama Vijećnice pri Pučkom otvorenom učilištu u Bujama, s početkom u 8:50 sati.

Projekt “SmallABLE: Marginal Cities Network”  provodi se u razdoblju  studeni 2022.- studeni 2024. u okviru EU-programa  Građani, jednakost, prava, vrijednosti / Citizens, Equality, Rights and Values Programme (CERV-2022-CITIZENS-TOWN: CERV-2022-TOWN-TT, CERV-2022-TOWN-NT) u partnerstvu sa još 7 partnera iz Italije, Mađarske, Španjolske i Portugala. Svrha projekta je  poticanje gospodarske, demografske i kulturne obnove malih ruralnih sredina kroz poticanje aktivnog građanstva i društvene angažiranosti u malim zajednicama.

Projekt se provodi u četiri etape: tijekom prve dvije etape su formirani projektni timovi svakog partnera koji su imali priliku putovati diljem Europe i sudjelovati u zanimljivim aktivnostima usmjerenima ka revitalizaciji ruralnih sredina. Trenutno se provodi treća etapa, pod nazivom SHARING SMALLABLE, u kojoj je cilj predstaviti javnosti rezultate studijskih putovanja mladih i ideje koje su razradili u radnim skupinama.

Pored mladih,predstavljanju će sudjelovati i predstavnici udruga ZIID, SONDA te Centra za građanske inicijative iz Poreča, koji će prisutnima pokazati kolike pozitivne promjene mogu potaknuti društveno angažirani građani i koliko dobrobiti zapravo donosi razvijeno civilno društvo u svakoj zajednici, ne samo onim ruralnima.

Vidimo se u Bujama 22. listopada !

 

ISKAZ INTERESA ZA PRIJAVU PROJEKATA NA LAG-NATJEČAJE!

Lokalna akcijska grupa „Sjeverna Istra“ trenutno provodi  interesa za prijavu na natječajima LAG-a.

Tim povodom LAG prikuplja projektne prijedloge lokalnih dionika iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora (fizičke i pravne osobe) sa područja  obuhvata LAG-a „Sjeverna Istra“ (gradovi Umag, Novigrad, Buzet i Buje, te općine Lanišće, Oprtalj, Grožnjan, Vižinada, Kaštelir-Labinci, Tar-Vabriga te Brtonigla).

Stoga pozivamo sve zainteresirane da svoje projektne prijedloge dostave putem Obrasca projektnog prijedloga koji je dostupan na poveznici sa pripadajućim  uputstvima za ispunjavanje. Molimo da popunjeni Obrazac dostavite najkasnije do 10.11.2024. na adresu elektroničke pošte: info@lag-sjevernaistra.hr

Za sva eventualna pitanja vezana za popunjavanje Obrasca, LAG „Sjeverna Istra“ stoji na raspolaganju.

U Mađarskoj održan poslijednji radni susret u okviru 2. faze SmallABLE (WORKING_SmallABLE)!

U razdoblju 12.09.-15.09.2024. predstavnici LAG-a „Sjeverna Istra“ sudjelovali su na 11.radnom susretu projekta „SmallABLE“ u Pécselyu (Mađarska). LAG su predstavljali William Vigini, član LAG-a „Sjeverna Istra“, Mateo Vrabčević, volonter na projektu SmallABLE, Silvija Kovačić, volonterka na projektu SmallABLE, te Clara Coslovich Vrabčević, stručna suradnica za provedbu LEADER-a u LAG-u „Sjeverna Istra“.

Predstavnici općine Pécsely (domaćin susreta) su kroz srdačnu dobrodošlicu dočekali projektne partnere, te su im predstavili raznovrstan i edukativan radni program. Cilj radnog susreta je upoznavanje predstavnika mladih ljudi s područja partnera sa područjem općine Pécsely. Iako je vrijeme bilo nepovoljno tijekom svih 4 dana radnog susreta, domaćin je osmislio program u kojem je s raznim multidisciplinarnim predavanjima i aktivnostima sudionike upoznao sa problemima i perspektivama lokalnog stanovništva. Pécsely je mjesto u Veszprem regiji, broji 596 stanovnika, a nalazi se u obuhvatu Nacionalnog parka Balaton-Felvidék. Stanovništvo se tradicionalno bavi poljoprivredom (s naglaskom na voćarstvo i konjogojstvo) i izradom čipke. Naselje ima vrtić, trgovinu, crkvu i poštu. Mjesto je nekada posjedovalo i osnovnu školu, ali nažalost ona više ne djeluje. Radni dio programa održan je u prostorijama bivše mjesne osnovne škole (Általános Iskola), u kojoj su održana predavanja i prezentacije vanjskih stručnjaka, te radne skupine mladih.

Sudionici projekta su prisustvovali predavanjima: g. András Mészárosa, gorskog čuvara nacionalnog parka Balaton-Felvideki, gđe. Rite Madarasi-Papp, arhitektice, gđe. Marianne Burgyánné Torma (koja je predstavila rad udruga Lanyok asszonyok i PELE), te dr. Judit Sulyok (Odjel za turizam, Ekonomski fakultet Sveučilišta Pannonia, Vesprim i Istraživački Centar za turizam u Balatonu). Pored predavanja s kojima su predavači pokušali najbolje približiti razne aspekte općine Pécsely i  regije Balatona, sudionici su imali prilike i posjetiti dvije tvrtke koje su primjer dobre prakse na širem području Pécselya (vinarija Zelna i proizvođač kozmetike Lavender Tihany).

Radni dio projektnog susreta je vodila i moderirala predstavnica znanstvenog odbora, Luana Zamponi (Odjel za političke znanosti, Sveučilište u Perugi). Gđa. Zamponi je sudionicima radnih skupina iz redova mladih iz Italije, Portugala, Španjolske, Hrvatske i Mađarske koordinirala i usmjeravala radne skupine, pružajući im svoju stručni potporu  kako bi oni u timskom radu osmislili rješenja za socioekonomski, turistički i kulturni razvoj područja općine Pécsely, ali i za očuvanje prirodne baštine. Na kraju radnog susreta, predstavnici radnih skupina mladih su predstavili svoje prijedloge usmjerene na razvoju i sprječavanju depopulacije na javnoj raspravi gdje su prisustvovali i mještani općine. Uslijedila je rasprava o prijedlozima, a mještani su iznijeli svoja stajališta o mogućnostima provedbe istih.

S ovim radnim susretom završava faza projekta SmallABLE „WORKING_SMALLABLE“. Kroz razgovor s mladim volonterima svih projektnih partnera saznali smo da im je ovo bilo vrijedno iskustvo  sa osobne i profesionalne strane, budući da su kroz njega imali prilike proširiti vidike o razvojnim izazovima drugih sredina pogođenih negativnim demografskim trendom; steći nove uvide u prednosti i nedostatke vlastite sredine, ali povrh svega upoznati druge kulture, druge mlade ljude te steći vrijedno iskustvo rada  u međunarodnom i multidisciplinarnom timu mladih.

Više slika sa susreta možete pronaći u našoj foto galeriji.

 

Pametna sela-više od sela

Ruralna područja pokrivaju 83 % teritorija Europske Unije, te 63 % teritorija Republike Hrvatske. Od izuzetne su važnosti jer sudjeluju u oblikovanju primarnih djelatnosti, čuvaju kulturnu baštinu te predstavljaju održivi oblik integracije čovjeka u prirodi. Stabilnost i razvoj ruralnih područja važni su za Europsku uniju u cijelosti, pa je s ciljem njihovog očuvanja 2016. godine ne Europskoj konferenciji o ruralnom razvoju Cork 2.0. 340 sudionika sudjelovalo u donošenju specifičnog dokumenta, tzv. Deklaracije iz Corka 2.0. kojom se potiče ulaganje u očuvanje identiteta ruralnih zajednica i poticanje razvoja ruralnih sredina.

U okviru zaključaka deklaracije nastao je i  koncept „Pametnih sela“.

Koncept pametnih sela je alat za jačanje i modernizaciju ruralnih područja stvaranjem pametnih rješenja na području gospodarstva, okoliša, ruralnog upravljanja, života, mobilnosti u kontekstu ruralnih zajednica.  Koncept pametnih sela  teži stvaranju boljih socioekonomskih i društvenih prilika za lokalno stanovništvo uz očuvanje prirodnih obilježja sredine.  Veliki naglasak se stavlja i na suradnji lokalnih dionika  s ciljem stvaranja primjenjivih i inovativnih rješenja. Analiza stanja pametnih sela u Republici Hrvatskoj izvršena je od strane IRMO-a (Danijela Hrman, Daniela Angelina Jelinčić, Sanja Tišma (2024.). PAMETNA SELA U HRVATSKOJ. IRMO aktualno. br.46/2024., Institut za razvoj i međunarodne odnose), te su njeni rezultati primijenjeni u razradi nekoliko projekata usmjerenih na razvoj koncepta pametnih sela u praksi.

Sukladno podacima na Alatu za geomapiranje Smart Rural 27, u Republici Hrvatskoj se trenutno nalazi jedno pametno selo, a to je Općina Babina Greda. Ovaj je laskavi status općina stekla budući da ju karakterizira održivo gospodarstvo, primjena pametnih rješenja u  poljoprivredi, održivi razvoj turizma te  uključivanje građana treće dobi. Pored Babine Grede, hvalevrijedni počeci stvaranja pametnih sela se primjećuju i unutar Zagrebačke županije (Općina Rakovec), Osječko-Baranjske županije, te Zadarske županije (Općina Vrsi).

U Istri će ovaj koncept zaživjeti po dovršetku provedbe jednog zanimljivog projekta unutar EU-programa Interreg Central Europe 2021.-2027.Projekt ukupne vrijednosti 1,71 milijuna € „More than a village (Više od sela)“ provode u partnerstvu Lokalna akcijska grupa „Južna Warmia“ koja je ujedno i nositelj projekta, Zaklada Balteus, Vlada okruga Hajdu-Bihar, Inovacijski tehnološki klaster Murska Sobota, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Poliedra-centar za istraživanje i savjetovanje Politehničkog sveučilišta u Milanu, Anci Liguria, te Grad Buzet u razdoblju od travnja 2023.do ožujka 2026.

Cilj projekta je razvoj različitih modela pametnog sela na različitim područjima regije srednje Europe,  kroz koje bi se osigurala veća atraktivnost sela  stvaranjem radnih mjesta, jačanjem gospodarske otpornosti neurbanih područja, te poboljšanjem kvalitete života za sve stanovnike ruralnih područja. Projekt će donijeti brojne pozitivne pomake raznim skupinama dionika na području zemalja partnera.

Projektom se planiraju postići sljedeći rezultati: 1) izrada zajedničke strategije o tranziciji pametnih sela, praćena akcijskim planovima za odabrane teritorije, 2) provedba tri pilot akcije koje se sastoje od testiranja različitih modela pametnih sela, te 3) razrada zajedničkih rješenja koja će se primjenjivati ​​u ruralnim područjima u srednjoj Europi i šire . Transnacionalni akcijski plan opisuje inovativne korake koji će se poduzeti u pet pilot-regija: Južna Warmia u Poljskoj, Alta Val Polcevera u Italiji, Hajdú-Bihar u Mađarskoj, Pomurje u Sloveniji i Buzet u Hrvatskoj.

Grad Buzet unutar ovog projekta radi na razvoju mrežne platforme koja bi služila kao web tržnica za prodaju lokalnih poljoprivrednih proizvoda i mjesto razmjene poljoprivrednih informacija te izvor informacija za rezultate mjerenja pokazatelja kvalitete lokalnog tla, a bila bi i primarni alat u suzbijanju procesa smanjenja bacanja hrane. Kako bi se dobili podaci o kvaliteti tla, na području grada Buzeta će se postaviti četiri agrometeorološke stanice.

LAG „Sjeverna Istra“ u okviru svoje Lokalne razvojne strategije  podupire razvoj pametnih sela kroz suradnju na projektima usmjerenim na razvoj pametnih rješenja na svojem području obuhvata, ali i putem LAG-natječaja, podržavanjem individualnih projekata koji doprinose pamentnim rješenjima u poljoprivredi i ruralnom gospodarstvu općenito .

SmallABLE: ideje mladih za bolju budućnost

Europski projekt SmallABLE, kojeg LAG „Sjeverna Istra“ provodi u partnerstvu sa još sedam partnera u okviru EU-programa CERV: Citizens, Equality, Rights and Values Programme /Građani, jednakost, prava, vrijednosti (CERV-2022-TOWN-NT), otvorio je mogućnost uključivanja vanjskih članova u naš projektni team. Projekt usmjeren na promicanje aktivnog građanstva mladih iz ruralnih sredina omogućio je uključivanje mladih osoba u dobi od 18-35 godina u projektne aktivnosti u svojstvu volontera, te su oni u okviru volontiranja sudjelovali na putovanjima, radnim sastancima, terenskim posjetama, istraživačkim zadatcima, prezentacijama i raznim kulturnim događanjima na području svakog od uključenih partnera (dakle, u Italiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Portugalu).
Za neke od njih ovo je bilo prvo iskustvo sa EU-projektima, dok su drugi među njima već poprilično iskusni u aktivnostima međunarodne suradnje mladih. Svi su oni svojim doprinosom obogatili naš team, te su svi ujedno kroz ovu suradnju imali prilike upoznati i surađivati sa mladima iz drugih zemalja, tj. sa osobama različitog porijekla, različitih interesa, stupnja obrazovanja i dr. Ovom su suradnjom imali prilike proširiti svoje vidike i aktivno se pozabaviti pitanjima o tome kako poboljšati život u svakoj od uključenih ruralnih sredina.
Više o dojmovima naših članova projektnog team-a pročitajte u kratkom intervjuu sa članovima projektnog teama LAG-a Silvijom Kovačić, Clarom Coslovich Vrabčević, te Deborom Milokanović.

1.Zašto si se prijavila za projekt SmallABLE?

Deborah: Prijavila sam se na projekt kako bih stekla neka nova iskustva, ali i kako bih svojim znanjem, energijom i komunikativnošću doprinijela u stvaranju nečeg novog, boljeg za svoje područje. Također, velika motivacija mi je bila upoznavanje novih ljudi iz drugih krajeva i te uspostava novih kontakata.
Silvija: Budući da radim u Sondi, udruzi koja se aktivno bavi razvojem lokalne zajednice i imam snažan osobni interes za razvoj ruralnih sredina, sudjelovanje u projektu SmallABLE vidjela sam kao jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i razmjenu iskustava. Smatram da su ovaj i slični projekti iznimno vrijedni jer, osim što pružaju priliku za istraživanje i kreiranje konkretnih rješenja za izazove s kojima se suočavaju marginalizirana područja, omogućuju izravan doprinos zajednicama koje su suočene s problemima depopulacije i gospodarske stagnacije. Također, privukla me mogućnost da kroz ovaj projekt upoznam ljude iz različitih dijelova Europe te da kroz interakciju s njima steknem nove uvide u razvoj i revitalizaciju ruralnih zajednica, što dodatno obogaćuje moje profesionalno i osobno iskustvo.

2.Na kojem radnom sastanku si prisustvovala i na kojim si aktivnostima prisustvovala?

Silvija: Posjet mjestu Sobral de São Miguel bio je ispunjen raznovrsnim aktivnostima koje su mi omogućile da sagledam ovo mjesto iz različitih perspektiva. Terenski obilazak bio je prvi korak, pružajući meni i ostalim sudionicima priliku da se upoznamo s posebnostima, poviješću i izazovima ovog područja te razgovaramo s lokalnim stanovnicima i steknemo uvid u njihov svakodnevni život. Nakon toga, sudjelovali smo u grupnim radionicama u kojima smo analizirali uzroke depopulacije i razvijali prijedloge za moguća rješenja, a rezultate našeg zajedničkog rada naposlijetku smo i prezentirali. Posebno je zanimljiva bila panel rasprava koju smo imali prilike čuti, a na kojoj su predstavnici općina i struke predstavili ključne inicijative za turističku i gospodarsku valorizaciju područja, što je dodatno obogatilo moje razumijevanje lokalnih potreba i potencijala mjesta i regije.

Deborah: Prisustvovala sam na radnom sastanku WP 7 koji se održao u Italiji, u mjestu Monte San Martino, te na radnom sastanku WP 8 koji se održao kod nas u Istri. Projektne aktivnosti podrazumijevaju upoznavanje okoline i ljudi na svakoj lokaciji susreta, a svaki je partner odabrao kroz koje se aktivnosti prezentira pojedino područje. Kroz terenske posjete mjestu, lokalnim proizvođačima, ustanovama i lokalnim udruženjima, tvrtkama, te kulturnim događanjima – mogli smo upoznati područje partnera i njegove stanovnike. Nakon toga bismo svoje dojmove raspravili i dodatno razradili u grupama, te potom sudjelovali u velikom finalnom predstavljanju rezultata našeg posjeta.


3.Koju aktivnost bi izdvojila kao najupečatljiviju?

Silvija: Iako je svaka aktivnost bila jedinstvena i zanimljiva na svoj način, poseban dojam na mene je ostavio sam Sobral i njegovi mještani te susretljivost i toplina s kojom su nas dočekali, običaji koje njeguju i njihov način života koji je daleko od, ponekad, užurbane svakodnevice s kojom se svi mi susrećemo. Također, izdvojila bih razmjenu ideja i iskustva s mladima iz različitih zemalja i uočavanje sličnosti u izazovima s kojima se suočavamo živeći i radeći u manjim sredinama.

Clara: Izdvojila bi dvije aktivnosti kao najupečatljivije. Prva je rad u timu na praktičnoj radionici. Kroz rad se moglo uočiti kako se mladi nadopunjuju u mislima i idejama te kako bez obzira na podrijetlo, dob i interese, mogu zajedno potencijalno doprinijeti razvoju prijedloga. Istovremeno moram reći da sam impresionirana samim konceptom spomenute radionice, posebno djelom gdje je omogućena podrška znanstvenika ali i organizatora.
Druga aktivnost koja mi je ostala u posebnom sjećanju je kulturna večer. Stanovnici Sobral de São Miguela su se okupili i zajedničkim snagama organizirali večeru za pamćenje. Za zajedničko spremljen obrok se moglo uočiti da je pripremljen srcem. Glazbeni dio su izvodili razni lokalni glazbenici, od volonterke koja je s nama sudjelovala na projektu do gospodina koji je dugogodišnji svirač harmonike. Spomenuti gospodin nije samo svirao tijekom večere, nego nas je tradicionalnom glazbom pratio kroz mjesto sve do dolaska našeg prijevoza.

4.Što ti se je najviše dojmilo na projektu SmallABLE?

Silvija: Otvorenost i suradnja među sudionicima i partnerima projekta, kao i razina kreativnosti u predlaganju konkretnih rješenja za lokalne probleme. SmallABLE je, s jedne strane, odlična prilika da se izbliza vidi kako se mala, marginalizirana mjesta poput Sobral de São Miguela mogu revitalizirati uz pravu strategiju, dok s druge strane pokazuje koliko je važno aktivno građanstvo i uloga mladih u stvaranju pozitivnih promjena u zajednici. Upravo ta kombinacija čini ovaj projekt izuzetno vrijednim.

Deborah: Kao što sam već navela, najviše mi se dojmilo zajedništvo sudionika projekta, tj. članova timova iz svih uključenih zemalja. Sa mnogima smo uspostavili stvarno prekrasan i friendly odnos. Pored zajedništva bi izdvojila i predivan odnos domaćina prema nama – ne samo organizatora, nego i lokalnog stanovništva. Bez obzira što je ovo bio prvi susret s nama, lokalni ljudi se nisu ustručavali ugostiti nas najbolje što su mogli.

5.Kakva je bila tvoja perspektiva o ruralnim područjima prije i poslije sudjelovanja na SmallABLE projektu?

Silvija: Prije sudjelovanja na SmallABLE projektu već sam bila svjesna potencijala ruralnih područja, ali ovaj projekt mi je to dodatno potvrdio. Često se takva mjesta doživljavaju kao ona s malim mogućnostima razvoja, no valorizacija kulturne baštine, očuvanje tradicijskih vrijednosti, suradnje s investitorima i korištenje fondova mogu otvoriti brojne prilike za razvoj i napredak. Dao mi je nove uvide i potvrdio da uz prave strategije, ruralne zajednice mogu postati održive i privlačne za život.

Clara: Godinama sam veoma subjektivno, isključivo iz svog gledišta promatrala ruralna područja. Pretpostavljala sam kako stanovnici tog područja odlaze u gušće naseljene krajeve radi smanjenih mogućnosti ruralnih područja (manjka obrazovnih institucija, specifičnih poslovnih pozicija te društvenih događaja). Nakon sudjelovanja na SmallABLE projektu shvatila sam kako dobar dio stanovništva koji naseljavaju takva područja teže ka pronalasku mira i skladnog života bez gradske buke i da im jedino takvo područje može pružiti te nematerijalne vrijednosti. Međutim nakon sudjelovanja na projektu sam zadržala mišljenje koje sam imala sam imala i prije, a to je da stanovnici marginaliziranih područja trebaju jednostavan pristup esencijalnim službama.

Deborah: U projekt sam ušla jer vjerujem kako ruralna područja imaju veliki potencijal za ugodan život lokalnog stanovništva u svim područjima, samo se treba angažirati za posložiti stvari na pravi način. Nakon sudjelovanja u projektu, još sam više uvjerena da je zajedništvo stanovnika svake male sredine jedan ključni faktor u pokretanju promjena. Zajedničko prikupljanje ideja i suradnja u spajanju rješenja jesu ono što smatram ključnim za stvaranje zdrave i održive ruralne sredine.

6.Što bi izdvojila kao najveći razlog depopulacije tvog područja stanovanja?

Silvija: Kao i kod sličnih mjesta, depopulacija u mojoj regiji rezultat je kombinacije faktora, poput starenja stanovništva i nedovoljno razvijene infrastrukture, nedostatka radnih mjesta za mlade – odlazi se u veće gradove u potrazi za boljim prilikama što dodatno utječe na smanjenje broja stanovnika. Ali, unatoč tim izazovima naša regija se aktivno razvija. Razvoj turizma i gospodarstva te poboljšanje kvalitete života doprinose stvaranju novih prilika, što daje nadu u usporavanje depopulacije i nastavak pozitivnih promjena. Uostalom, upravo zato u našem Kreativnom centru i udruzi Sonda kroz razne kreativne projekte pružamo osobama svih dobnih skupina priliku da prepoznaju i iskoriste mogućnosti koje im pruža današnje povezano društvo. Na taj način, radimo na tome da osvježimo percepciju uspjeha iz manjih sredina i pokažemo da su prilike za razvoj i napredak dostupnije nego ikad.

Clara: Nedovoljni broj visokoobrazovnih ustanova na mom području stanovanja. Kako sam i sama prvo završila srednju školu, a potom i fakultet van mog mjesta stanovanja, moram reći kako sam uočila da mnogo ljudi koje su bili u istoj situaciji se nikad nisu vratili u svoje mjesto stanovanja. Oni su tijekom obrazovanja u većim gradovima uočili neke prednosti većih gradova te su odlučili nastaviti život u njima. Ne samo da su uočili pogodnosti, nego su i proveli ključno razdoblje odrastanja u tim gradovima, pa su sukladno tome i ostali tamo stanovati.

7.Kako bi opisala pojam „aktivnog građanstva“?

Silvija: Za mene aktivno građanstvo znači biti informiran, angažiran i svjestan član zajednice koji osluškuje svoju okolinu, aktivno doprinosi razvoju i poboljšanju kvalitete života u svojoj sredini. To uključuje sudjelovanje u društvenim procesima i doprinos kroz različite oblike angažmana od malih svakodnevnih djela i pomaganja ljudima u potrebi, volontiranja u lokalnim organizacijama, sudjelovanja u zajedničkim događajima, pružanju podrške lokalnim poduzetnicima, pa sve do poticanja pozitivnih promjena i zagovaranja inicijativa koje poboljšavaju uvjete života. Svatko od nas ima važnu ulogu u oblikovanju zajednice, što prije osvijestimo svoju odgovornost i utjecaj, to će napredak biti vidljiviji i brži.

Clara: Osobno na pojam aktivnog građanstva gledam kao na pokret ljudi koji inspirirani svojom okolinom ulažu zajedničke napore da poboljšaju tu okolinu. Na sam pojam ne gledaju svi jednako, ali smatram da je on ključan pokazatelj razvijenosti društva, posebno kad se provodi u cilju socijalnog razvitka. Odnosno, tu bi parafrazirala Margaret Mead: „Prvi znak civilizacije je zacijeljena bedrena kost“.

8.Koje prilike vidiš na svojem području za uključivanje u mehanizme aktivnog građanstva?

Silvija: Na području Vižinade postoje različite prilike, primjerice mnoge lokalne manifestacije, poput kulturnih i sportskih događanja često se oslanjaju na angažman volontera što pruža sjajnu priliku za aktivno sudjelovanje i doprinos. Primjerice, u Sondi okviru našeg Kreativnog centra organiziramo radionice usmjerene na poticanje kreativnosti, osobni razvoj, podršku lokalnim brendovima i slične teme, čime pružamo prostor ljudima svih uzrasta da se uključe i pridonesu zajednici na konstruktivan način. S druge strane, naše kolege iz drugih udruga u općini fokusiraju se na područja kao što su kultura i sport, a svi zajedno stvaramo mrežu prilika koja omogućuje svakome da svojom inicijativom izravno utječe na pozitivne promjene u zajednici.

Clara: Naše područje nudi brojne prilike za uključivanje u mehanizme aktivnog građanstva, a svi ti mehanizmi bi trebali biti jednako valorizirani jer su svi ključni za razvoj ovog područja. Osobno mislim da su hvale vrijedni socijalni projekti i programi (poput onih za razvoj kreativnosti i onih podrške za ljude koji boluju od depresije) ali i onih koji za cilj imaju očuvanje okoliša (poput čišćenja plaža i podmorja).

Deborah: Aktivna zajednica, tj. aktivni stanovnici, nužost je svake male lokalne zajednice, jer bez toga ne ide. A uključivanje u društveni život zajednice, pa i sudjelovanje u demokratskim procesima mogu doprinijeti stvaranju bolje budućnosti.
Na mojem području bi se možda moglo više pomagati potrebitima i doprinijeti ublažavanju socijalnih razlika, pa tako stvoriti zajednicu u kojoj bi svi puno bolje živjeli. Također smatram da bi se trebalo spriječiti nekontrolirano prostorno širenje malih ruralnih općina u nešto puno veće. Stoga treba očuvati autohtone karakteristike ruralnih područja jer su one naše najveće blago.
Kao već rečeno, projekt SmallABLE uči „kad se male ruke slože, sve se može“, te ukoliko se primjeni to na građanstvu, rezultati mogu biti pozitivni dugoročno.

S obzirom na odgovore volontera koji su sudjelovali na projektu SmallABLE, da se zaključiti da su isti veoma zadovoljni ovim iskustvom. Pred njima su još tri projektna susreta u rujnu, listopadu i studenom ove godine, nakon čega slijedi službeni završetak projekta, te formalna evaluacija rezultata.

Volontiranje: mali korak za velike promjene

Volontiranje je aktivnost koja mladima donosi brojne koristi, kako za njih same, tako i za zajednicu. Volontiranje je dobrovoljni angažman pojedinca, koji se zasniva na dobroj volji, aktivizmu i solidarnosti te nam daje mogućnost da sagledamo život drugim očima.
Volontirajući pomažemo drugima, stječemo nova znanja i prijateljstva i osjećamo se odlično. U nastavku donosimo nekoliko pozitivnih činjenica o volontiranju.

•Uključivanje u različite vrste aktivnosti i susret s novim, izazovnim situacijama , kroz koje se usvajaju brojna nova znanja i vještine koje mogu doprinijeti profesionalnom razvoju volontera.
•Izvrstan način za stjecanje radnih navika i razvijanje osjećaja odgovornosti.
•Veliki plus kod poslodavaca – navođenjem volontiranja u životopisu pokazujete svom budućem poslodavcu da ste samostalno poduzimali korake kako bi stekli što više iskustva na različitim poljima.
•Dobro se dobrim vraća. Ukoliko se volonter pokaže dobar u svom poslu, postoji velika šansa da mu se u organizaciji u kojoj je volontirao pruži mogućnost zapošljavanja.
•Mijenja pogled na svijet, može vas navesti da budete zahvalni onime što imate te da osvijestite vlastitu vrijednost sebe kao osobe.
•Kroz stalnu interakciju i druženje s različitim ljudima povećavate društvenu interakciju, stječete nova poznanstva i sklapate prijateljstva za cijeli život.
•Volonterski projekti u inozemstvu idealan su spoj putovanja, otkrivanje novih kultura i upoznavanje stvarnog života u zemljama koje posjećujete.

Lokalna akcijska grupa “Sjeverna Istra” kroz svoj rad aktivno promiče aktivno građanstvo i volonterstvo. Kao partner u projektu “SmallABLE” kojeg provodi unutar EU-programa CERV od prosinca 2022. do studenog 2024. godine, LAG je za mlade sa područja svojeg obuhvata otvorio mogućnost volontiranja na europskom projektu usmjerenom na promicanje društvene angažiranosti mladih u malim ruralnim zajednicama. Cilj promicanja društvenog angažmana i aktivnog građanstva u ruralnim sredinama je aktivno sudjelovanje u stvaranju kvalitetnijih uvjeta života za sve stanovnike a samim time i sprečavanje depopulacije.
LAG će i u budućnosti biti otvoren za suradnju sa volonterima, a ukoliko ste i sami zainteresirani za ovaj vid suradnje, možete nam se obratiti upitom putem e-mail adrese: info@lag-sjevernaistra.hr.

 

 

U Portugalu održan 10. radni susret partnera na projektu SmallABLE

U razdoblju 18.07.2024.-21.07.2024. LAG „Sjeverna Istra“ je sudjelovao na 10. radnom susretu partnera projekta „Smallable“ u portugalskom  Sobral de São Miguel (općina Fundão). Na ovom su susretu LAG predstavljali Voditeljica LAG-a,  Iva Juranović;  Clara Coslovich Vrabčević, stručna suradnica u LAG-u, te Silvija Kovačić, volonterka na projektu SmallABLE.

Domaćin susreta, Općina Sobral de São Miguel , ponudio je partnerima zanimljiv i sadržajan radni program, tijekom kojeg su partneri imali prilike ne samo upoznati  područje, veći i iskusiti gostoljubivost domaćina. Sam cilj susreta bio je upoznati područje mjesta Sobral de Sao Miguel, istražiti uzroke iseljavanja stanovništva  te potaknuti mlade na osmišljavanje kreativnih i primjenjivih rješenja za očuvanje pozitivne demografske slike Sobrala. Općina Sobral de São Miguel smještena je u kontinentalnom Portugalu, u okrugu Castelo Branco, regija Centar, te samo područje gravitira obližnjim većim gradovima Fundão i Covilha. Sobral de São Miguel malo je naselje pogođeno velikim demografskim padom, odnosno raseljavanjem stanovništva zbog brojnih razloga, te je iz navedenog proizašla želja Općine da se uključi u projekt SmallABLE.

U okviru radnog djela programa ovog radnog susreta, sudionici projekta iz redova mladih iz Italije, Španjolske, Portugala, Hrvatske i Mađarske  upoznali su područje, lokalne tradicije i stanovništvo kroz  terenske posjete, druženje i  zabavne aktivnosti, nakon čega su timskim radom u skupinama zajednički radili na osmišljavanju potencijalnih rješenja za suzbijanje iseljavanja stanovništva. Radne skupine mladih moderirao je prof. dr. Rui Braz Afonso, izvanredni profesor Odsjeka za teritorijalno planiranje i urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Portu.

Trećeg dana posjeta, u zaključnom djelu programa, domaćini su održali javno događanje koje je okupilo brojne predstavnike lokalne zajednice: predstavnike lokalne samouprave, turističkih udruženja te udruženja i javnih ustanova za očuvanje kulturne baštine, te su oni predstavili brojne inicijative i projekte kroz koje rade na očuvanju prirodne i kulturne baštine ovog kraja. Nakon prezentacija, usljedila je panel rasprava, te su u završnom djelu događanja mladi sudionici projekta SmallABLE imali priliku predstaviti svoje projekte usmjerene na valorizaciju Sobrala i sprečavanje raseljavanja stanovništva.

Domaćini su ovaj zanimljiv i sadržajni program dodatno obogatili gastronomskim putovanjem i tradicionalnom glazbom, uz veliku dozu topline i gostoljubivosti, zbog čega će svaki posjetitelj Sobrala zacjelo poželjeti ponovno se vratiti.

Više slika sa susreta možete pronaći u našoj foto galeriji.

 

Sudionici projekta iz redova mladih – rad u skupinama.

 

Predstavljanje projekata ideja i rješenja za revitalizaciju Sobrala.

 

 

Održana radionica za LAG-ove „LAG NATJEČAJI ZA PROVEDBU LRS 2023.-2027.“

Dana 11.07.2024. u Zagrebu je održana radionica za LAG-ove na temu „LAG NATJEČAJI ZA PROVEDBU LRS 2023.-2027″ u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ispred LAG-a „Sjeverna Istra“ na radionici su sudjelovale voditeljica Iva Juranović i stručna suradnica za provedbu LEADER-a Clara Coslovich Vrabčević.

Na radionici je predstavljen nacrt LEADER operativnih pravila, ključnog dokumenta koji regulira provedbu lokalnih razvojnih strategija LAG-ova i pripadajuće procedure za raspisivanje LAG-natječaja, odabir projekata od strane imenovanih tijela LAG-a, rad i sastav tijela LAG-a uključenih u odabir projekata te procese praćenja i evaluacije projekata. Predmetni dokument će uskoro biti pretočen u pravilnik te će se isti tijekom kolovoza dati na javno savjetovanje na portalu E-savjetovanje.

Osim procedura i dokumentacije u okviru LAG-natječaja, LAG-ovima su date i korisne upute vezano za odredbe oko praćenja projekata u fazi njihove provedbe te je istaknuta obveza formuliranja metodologije praćenja projekata već u samom LAG-natječaju, kako bi korisnicima ta procedura bila što transparentnija. Predstavnici LAG-ova su iznijeli svoje prijedloge za poboljšanje pravilnika kako bi proces objave i provedbe natječaja te kasnije isplate bio što efikasniji i jednostavniji za korisnike koji se planiraju prijavljivati na natječaje, ali i prijedloge za administrativno rasterećivanje nositelja projekata u pojedinim aspektima provedbe projekta.

Ovakva radionica je ključna pripremna aktivnost u razdoblju prije objave natječaja, a pomaže svim predstavnicima LAG-ova da na stručan i uspješan način objave natječaje, ali i da imaju smjernicu za provedbu lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023.-2027.
Objavom Pravilnika o provedbi LEADER-a putem lokalnih razvojnih strategija LAG-ova potvrdit će se zakonski i regulatorni okvir za objavu LAG natječaja te se očekuje objava prvih LAG-natječaja do kraja godine. Prije objave natječaja, LAG planira održavanje odgovarajućih animacijskih aktivnosti za zainteresiranu javnost, tj. održavanje predstavljanja natječaja kako bi zainteresirani prijavitelji na vrijeme dobili sve ključne informacije.

Naslovna fotografija preuzeta s portala www.ruralnirazvoj.hr